|
DOWN and UNDER |
|
|
|
|
|
|||||||||||||
|
KOLUMNA: Brođana u Australiji. JOSIP LALICH PLAVOPOLJAC
MAJCI SLAVONIJI
Slavonijo, majko moje, sreco i suze Neka nikad ne utihnu, tvoje tambureNeka zlatna zica svira, cjelu noc i dan Lakse mi je uz nju pjevat, Nego plakat sam
I dok stara u daljini, dusa tiho mrije Daj mi majko tihe zvuke, svoje tambure Neka zlatna zica svira, cjelu noc i dan Lakse mi je uz nju zaspat Nego umrijet sam…
U Melbourne; 22.8.99. Josip Kazimir Lalich (#) 28.04.06 11.39 Down_and_Under komentari (1) dodaj komentar • Lijepo da si se ponovo javio.Pozdrav i evo petica za ovo lijepo pisanje. (28.04.06 14:53 ) HRVATI POD JUZNIM KRIZEM VIII.
Zbog spomenutih razloga, poslijeratni Hrvati odbili su prikljuciti se u rad postojecih organizacija koje su osnovali prijeratni doseljenici, a koje su bile pod jugoslavenskim imenima i jugoslavenske orijentacije. Poslije rata doseljeni Hrvati pristupili su osnivanju svojih zasebnih organizacija pod hrvatskim imenom i hrvatske nacijonalne orijentacije. Proces osnivanja drustava pod hrvatskim imenom na ovom kontinentu, koji su zaceli hrvatski doseljenici prije prvog svjetskog rata, a prekinuli doseljenici izmedju dva rata, nastavili su poslje ratni Hrvati. Oni su pristupili osnivanju organizacije pod hrvatskim imenom, s dotada na ovom kontinentu nevidjenom odlucnoscu i jasnocom u postizanju hrvatskih nacionalnih ciljeva. Od prvog dana dolaska u Australiju oni su se predstavili australskoj javnosti kao Hrvati, pripadnici zasebnog naroda sa svojim zasebnim hrvatskim jezikom. Vec u svojim prvim nastupima pojavljivali su se s povijesnom hrvatskom zastavom bez ideoloskih privjesaka. Beskompromisno promicanje hrvatske nacionalnosti i hrvatskog jezika glavna su obiljezja organizacija osnovanih od prvih posljeratnih Hrvata. Zasluga je tih Hrvata da je siroka australska javnost prvi put upoznala postojanje Hrvata kao jednog od najstarijih naroda Europe s tisucljetnom kulturom. Od godine 1954. do 1960. u Australiju je stigao drugi val Hrvata. To je bio narastaj mladih Hrvata koji su, iako nisu sudjelovali u oruzanim sukobima drugog svjetskog rata, napustili domovinu Hrvatsku radije nego graditi svoju buducnost u komunistickom rezimu Jugoslavije. Njihov veci dio bio je nacionalno svjestan, izjasnjavajuci se Hrvatima i kao takvi bili su nepocudni tadasnjim australskim vlastima koje su promicale jugoslavenstvo. Hrvati toga razdoblja u velikom su broju ilegalno prelazili granice Jugoslavije i uputili se u tudjinu. Mnogi od njih su kod prijelaza granice poginuli, a jos veci broj je onih koji su uhiceni i osudjeni na zatvorske kazne. Prihvatni izbjeglicki logori u Italiji i Austriji bili su puni Hrvata koji su nakon nekog vremena boravka u tim logorima bili raseljeni po svim kontinentima svjeta. Mnogo ih je stiglo u Australiju, gdje su se odmah po dolasku ukljucili u rad novoosnovanih hrvatskih organizacija. To je doba kad su organizacije sto su ih osnivali neposredno poslije rata doseljeni Hrvati bile na vrhuncu svog utjecaja na drustveni, kulturni, politicki i sportski zivot hrvatskih doseljenika na ovom kontinentu. Poslije 1960. godine, stigao je u Australiju treci val Hrvata. U pocetku su mnogi od njih smatrali ekonomske razloge uzrocima napustanja domovine. Medjutim, veci broj upravo tih doseljenika ukazivao je nepravilnost podjele Hrvata na politicku i ekonomsku emigraciju, jer su stvarni razlozi njihova iseljenistva u biti isti. Nakon godine 1971. doseljenje Hrvata na ovaj kontinent nastavljeno je nesmanjenim intenzitetom. Mnogi Hrvati koji su stigli poslije 1971. ukazali su u pogresnost indentificiranja hrvatskog iseljenistva s iskljucivo desnicarskim ideologijama. Politicka platforma koju su zacrtale prve poslijerastne hrvatske organizacije nije se uvijek i u cijelosti podudarala sa stanovistima jednoga dijela Hrvata koji su stigli poslije 1971. Dio tih pridoslih Hrvata osnovao je svoje zasebne organizacije, takodjer pod hrvatskim imenom. U godinama izmadju 1980. i 1990. nekoliko hrvatskih organizacija pokusalo je uspostaviti suradnju s Hrvatima u domovini na podrucju kulture i sporta. Poslije izbora nove hrvatske vlade u svibnju 1990. uspostavljena je cvrsta veza i suradnja izmedju domovinskih i raseljenih Hrvata. Hrvatske politicke organizacije u Australiji pocele su se ukljucivati u rad domovinskih politickih strnaka. Razdoblje 1945-1990. godine su masovnog iseljavanja Hrvata iz domovine. Nikada prije u povijesti hrvatske nacije Hrvati se nisu iseljavali u tolikom broju. Od dolaska Hrvata na ovaj kontinent oko 1800. pa do 1945. godine Hrvata u Australiji bilo je 5.000. U samo 45 godina ( 1945-1990 ) njihov broj u Australiji popeo se na 200.000. Podatci: Mato Tkalcevic Obradio: Josip K. Lalich (#) 10.03.03 10.29 Down_and_Under komentari (3) dodaj komentar • Uvijek sam se pitao zašto DOWN AND UNDER ?Duboki smisao postoji i evo; skromno priznajem ovo je najbolja stranica koju sam do sada čitao. Čestitka autoru i samo nastavite. Za takav jedan projekt poput Vašeg postoji veliki interes ovdje . pozdrav od Stjepana (31.05.05 20:04 ) • fakat je zanimljivo. čestitka autoru. (10.12.05 16:45 antun) • samo nastavite ovako (03.11.06 18:08 ) HRVATI POD JUZNIM KRIZEM VII.
Po navodima nekoliko prijeratnih doseljenika u Boulder-Kalgoorlie djelovalo je izmedju dva rata i Hrvatsko drustvo «Radic». Mladen Car je zabiljezio: « Prije izvjesnog vremena posjetio sam u Fremantleu u bolnici Frana Piskulica iz Novog Vinodola. To je nas jedini prezivjeli od prijeratnih emigranata, koji nije nikad promjenio hrvatsko ime. On je sada u 90. godini i poceo je zaboravljati, no jos se sjeca da je u Kalgoorlieu postojalo Hrvatsko drustvo «Radic» i jako dobro se sjeca godine 1928. kada je ubijen Radic., te da su u Kalgoorlieu bile pripremljene velike komemoracije koje je to drustvo priredilo. On se ne sjeca kako je to drustvo prestalo djelovati, ali svakako, po njegovom pricanju, djelovalo je jos 1928. a vjerovatno je prestalo djelovati za vrjeme Zivkoviceve diktature u domovini». Za izbijanje svjetske ekonomske krize, lokalno anglo-saksonsko pucanstvo krivilo je doseljenike za nastalu nezaposlenost na podrucju Boulder-Kalgoorliea. Odnosi izmedju anglo-saksonskog pucanstva i evropskih doseljenika postali su krajnje netrpljivi i napeti. Posebno se s nepovjerenjem promatralo okupljanje doseljenika po njihovim nacionalnim podrijetlu. Nastala netrpljivost anglo-saksonskog pucanstva pretvorila se u otvoreno nasilje godine 1934. Povod tome bila je tucnjava izmedju talijanskog doseljenika Claudia Mattabonia i jednog anglo-saksonskog rudara koji je odbio platiti svoje poce u hotelu gdje je Claudio Mattaboni bio kobobar. U toj tucnjavi anglo-saksonski rudar je nesretno glavom udario o zid i poginuo. Vijest o smrti tog rudara, popularne sportske licnosti, munjevito se prosirila po cijelom podrucju. Anglo-saksonski rudari masovno su dosli ispred zgrade uprave rudnika i zatrazili otpustanje sa posla svih evropskih doseljenika. Medjutim, ne cekajuci odgovor, mnogi su preuzeli zakon u svoje ruke. Razoruzali su redarstvenike u redarstvenoj postaji i poceli paliti doseljenicke kuce. Toga dana izgorjela je i zgrada Hrvatsko-slavenskog drustva. Iduceg dana nasilje je nastavljeno nesmanjenom zestinom. Zapaljeno je vise od pedeset doseljenickih kuca. Doseljenici, zatoceni u tim kucama, fizicki su napadnuti. Toga dana poginuo je Hrvat Josip Katic. Vecina doseljenika pobjegla je u obliznje sume. Jedan od rijetkih koji nije pobjegao bio je Hrvat Marko Bozovic. Skupina anglo-saksonskih rudara opkolila je njegovu kucu i trojica su usla unutra da je zapale. Kad su napali Marka Bozovica, on je nozem usmrtio prvog, tesko ranio drugog, a treci je izbjegao smrt samo zahvaljujuci brzini svoga bjega iz kuce prema rudarima koji su ga cekali. Kad su oni culi sto se dogodilo, i oni su pobjegli. Poslije toga Marko Bozovic pridruzio se ostalim doseljenicima u okolnoj sumi. Dva dana potom stigla su u Boulder-Kalgoorlie redarstvena pojacanja i red je postupno opet uspostavljen. Vlada Zapadne Australije povela je sluzbenu istragu o pocinjenim nasiljima i pred sud je dovedeno 88 osoba. Marko Bozovic i Claudio Mattaboni bili su oslobodjeni optuzbe. Spomenuta nasilja protiv doseljenika dobila su veliki publicitet u australskom tisku, koji je, kao i australska javnost, bio na strani doseljenika. Poslije tih dogadjaja broj hrvatskih doseljenika u Boulder-Kalgoorlieu poceo je opadati i to podrucje je prestalo biti sredistem hrvatskih doseljenika u Zapadnoj Australiji. Nastavlja se Josip K. Lalich Po podatcima Mate Tkalcevica (#) 13.02.03 06.03 Down_and_Under komentari (0) dodaj komentar [1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] |
|
