|
DOWN and UNDER |
|
|
|
|
|
|||||||
|
KOLUMNA: Brošana u Australiji. JOSIP LALICH PLAVOPOLJAC
Brod iznenadio Brodjane BROD N/S, 1.Rujna,2001. Tokom prosle noci, gradjani su osjetili lagano pomicanje na podrucju Korza i savske obale. No noc je prosla u tisini i miru. Nemoze se zamjeriti mnogim gradjanika, koji su sa zorom zacudjeni zamjetili kako je Korzo sa djelom savske obale, nekamo bez traga nestalo, te ostavilo prazninu u centru grada. Praznina je bezzivotni prostor uvijen u bucnu tisinu, koja svojom dubinom bode oci, a bucnom tisinom para usi. Sa prvim svjetlom dana na mjesto dogadjaja izasla je policajska komisija na celu sa istraznim sudcem iz Pozege. Ispitivanjem prisutnih, nocnih setaca i cistaca, te uvidjajem prostora, u prvim satima nije se znalo sto se dogodilo sa Korzom i djelom savske obale. Cule su se price o UFO, o tome da su Branitelji uzeli svoj dio, pa cak da je taj dio broda potonuo od samoce u Savu. Sto je vise dan odmicao vise se toga shvacalo i otkrivalo o tome sto se dogodilo prosle noci. Sava je i dalje tiho tekla pored Broda, sto je pobilo mogucnost potonuca Korza i obale. Zracne luke iz Osjeka i Zagreba nisu primjetile nisto neobicno na radarima, a ni gradjani na vedrom nocnom nebu, pa je pretpostavka o UFO-u takodjer pobijena. Gradski oci i redarstvena uvidjajna jedinica poduzeli su sve potrebne pripreme, te ce vec ranih posljepodnevnih sati izvesti se iz grada uz savsku obalu i ispitati mogucnost da je Korzo i dio savske obale Sava, iz dosade, odnjela desetak kilometara nizvodno. Po saznanju nekih zabavnih organa u Brodu, navodno su im dojavili becari iz Svilaja da su, dok su se zorom vracali kuci, na samom ulazu u selo zatekli bljestavo osvjetljeno Korzo, a ispod njega dio savske obale. Cjela stvar je, kazu, uvijena u tisinu, no kao i uvjek SBOn Line ce se pozabaviti oko razglasavanju dogadjaja i prikupljanju pomoci medju raseljenim Brodjanima da bi , cim se Korzo i savska obala osiguraju od daljnjeg klizanja, vrate na svoje stogodisnje mjesto. Molimo sve raseljenjene i domucilne Brodjane da se jave na SB WWW BOARD, da bi usjedinjenim snagama vratili Korzo i prekinuli zaglusujucu tisinu i dosadu. Josip K. Lalich (#) 01.09.01 00.00 Down_and_Under komentari (0) dodaj komentar POD JUZNIM KRIZEM (2) U 19. i prvoj polovini 20. stoljeca, prevladavalo je misljenje da su prvi otkrivaci Australije bili Europejci. Vjerovalo se da su Portugalski moreplovci, na putu ka Bataviji, jos u 16. stoljecu prvi doplovili do obala danasnje Zapadne Australije. To je misljenje potpuno zanemarljivalo cinjenicu da su Kineski pomorci iztrazivali te prostore nekoliko stoljeca prije no sto su Europljani oplovili Rt Dobre Nade. Danas se smatra da je to obala Australije prvi dolpovio Kinez Cheng Ho, koji je pocetkom 15. stoljeca plovio Indijskim Oceanom. To dokazuje i kip pronadjen 1879 godine nedaleko Darwina, za koji se samtra da je ostavio Chang Ho. Poslije 1488 godine, posto je Diaz oplovio Rt Dobre Nade, Europski moreplovci su zaplovili Indijskim Oceanom. Godine 1514 Antonio de Abreu doplovio je do Istocnog Timora i Juzne obale Australije, a takodjer postoje dokazi da je godine 1522 Christo de Mendonca doplovio do sjevero-zapadne obale Australije. Tek 1531 godine ime Terra Australis pojavljuje se na zemljovidima Europskih pomoraca, te je od godine 1536 pa na dalje na svim zemljovidima ucrtana velika kopnena povrsina Juzno od Istocne Indije. Tokom 16. stoljeca nije zabiljezeno plovljenje duz Australske obale, mada se znalo da postoji veliko kopno Juzno od otoka Jave. Medjutim dokazano je da je prvi Europljanin koji je ugledao Australiju kao kopno bio Portugalac Luis Vaez de Torres, koji je ugledao vrh poluotoka Cape York na sjeveru Qeenslanda u Srpnju 1606 godine. Zanimljivo je napomenuti uz ovo otkrice, da je Portugal preko stotinu godina trazio Terra Australis Incognito. Kad ga je Torres ugledao, vjerovao je da je to jedan od otoka, te nije dalje istrazivao. Kasnije iste godine Holandeski istrazivac-moreplovac Willem Janszoon doplovio je s brodom Duyfken do zapadne obale Cape Yorka. Niti on nije shvatio da je to Terra Australis. On je vjerovao da plovi uz obalu Nove Gvineje. Zanimljivo je da jedno pleme Domorodaca sa Cape York i danas prepricava vidjenje broda kako plovi s jedrima uz obalu. Prvo ozbiljno i detaljno istrazivanje Australske obale povezano je sa slucajem i traganjem za brzim putem do Batavije. Godine 1619 Holandezi su zauzeli otok Java i imenovali ga Batavia, te osnovali luku kao osnovu svojih interesa u Istocnoj Indiji. Trazeci kraci i brzi put do Istocne Indije, Holandeski pomorci prepustili su se morskim strujama, zvanim snazni cetrdeset, da ih ponesu preko Indijskog Oceana, a kad bi ugledali obalu po njima zvanu Nova Holandija, okrenuli bi sjeverno u pravcu Batavie. Kapetan holandskog broda Hendrik Brouwer je otkrio da je najbolji smjer plovidbe od Rta Nove Nade do Batavije bio sa snaznim cetrseset. Brouwer je uspjesno preplovio Indijski Ocean i uz Zapadnu obalu Australije doplovio do Batavije. Sest godina kasnije Dirk Hartog prelazeci Indijski Ocean, odplovio predaleko i iskrcao se na Cape Inscription, 26 Kolovoza 1616 godine. Mjesto njegovog iskrcavanja na kopno nazvano je po metalnom tanjuru sa Holandskim natpisom i datumom. Koji je on tamo ostavio, a pronadjen je krajem 19. stoljeca. Dvije godine kasnije van Hillegom, kapetan Zeewolf i Jacobsz, kapetan broda Mairitius slucajno dolaze do Australske obale. 1619 godine Komandir Frederik de Houtman otkriva Rottnest Otok. In 1623. Holandski brodovi Pera i Arnhem pod komandom Dik Meliszoona i Wellem van Coolsteerdta istrazuju zapadnu obalu Capr Yorka i sjevernu obalu Arnhem Zemlje koja se tako i danas zove. Zaljev Carpentaria imenovan je po Pieteru de Carpentariju tadasnjem glavnom guverneru Holandske Istocne Indije. Cetiri godine kasnije Pieter Nuyts plovi gotovo cjelom duzinom Velikog Australskog Zaljeva, a 1629 godine prezivljeli btodoloma Batavia koji se nasukao na Houtman Abrolhos otocje, preplovili su 800 kilometara prote Zapadno Australske obale prije no sto su doplovili do Jave. Po pitanju istrazivanja Australije, svakako je od najvaznijih od svih Holandskih moreplovaca bio Abel Tasman. On je u svoje dvije plovidbe, 1642 i 1644, otkrio Van Diemen Zemlju., danasnju Tasmaniju koja je po njemu dobila ime, te istrazio veliki dio sjeverne obale Australije. Tasman je takodjer otkrio i dokazao da je Australija morem odvojena od Nove Gvineje i on je imenovao novi kontinent imenom Nova Holandia Holandeski moreplovci su nastavili istrazivanjem obale Zapadne Australije iducih stotinu godina, ali nisu pokusali niti imali namjeru na njoj osnovati naselje ili kopno proglasiti kao novootkrivenu svojevinu Holandije. Ta istrazivanja zavrsila su u vise brodoloma, koji su slucajnoscu doveli do daljnih otkrivanja oroka i prosiravalo znanje o Australskoj obali. Tako je godine 1694, u potrazi za prezivjelima brodoloma De Ridderschap van Holland, Willem de Vlamingh otkrio Rittnest Otok, te zabiljezio novih osamdesetak kilometara obale, pronasao metalni tanjur koji je ostavio Dirk Hartog i na njega dopisao svoje ime i datum. Prvi Englez koji je stupio na tlo Australije bio je gusar William Dampier koji je doplovio do obale Zapadne Australije 1688 i 1699 godine. U opisu svog prvog putovanja Novi put oko svjeta vrlo je malo, ali negativno pisao o Australiji, sto je uzrokovalo da Englezi nastave istrazivanjem Australije iducih sto godina. On je opisao Domorodce kao najbjednija stvorenja na svjetu te da je usidrio sam se na tri mjesta, na Zapadnoj strani zaljeva, istrazivali smo za pitkom vodom i kopali nekoliko bunara, ali uzalud, bilo je to dovoljno da navede ostale pomorce da sto dalje plove od tih obala. Zavrsni cin u ranom istrazivanju Australije poceo je 1768 godine kada je Kapetan James Cook, zapovjedajuci HM Bark Endeavour, bio poslan od Britanskog Admiraliteta u Juzno Mora da prati putnicu Venere i istrazi Veliku Juznu Zemlju. 20, Travnja 1770 Zaharije Hicks, Prvi Porucnik na brodu ugledao je obalu Australije. Cook je plovio uz obalu iducih cetiri mjeseca i 22. Kolovoza, 1770, na Possession Otoku proglasio svojinom Britanskog Kralja i Britanskog Imperija svu zemlju Istocne obale za Kralja Georga III. I imenovao je Novi Juzni Vels Devet godina kasnije Sir Joseph Banks, koji je 1770 plovio sa Cookom kao glavni botanicar, predlozio je Botanicki Zaljev (Botany Bay) kao podobno mjesto za kaznjenicku koloniju. Godine 1786 Britanska Vlada je potvrdila i odobrila koloniju za slanje kaznjenika u Novi Juzni Vels. Nastavlja se... Josip Lalich, Melbourne, Australia e-mail: plavopoljac@sbonline.net (#) 13.09.01 00.00 Down_and_Under komentari (0) dodaj komentar POD JUZNIM KRIZEM (3) Engleski Kralj Georg III. duboko je vjerovao u uspjeh prve Europske kolonije u Australiji. U svom govoru Britanskom Parlamentu u Sijecnju 1787 godine on je predlozio da se posalje ekspedicija u Botanicki Zaljev u nastojanju da se uklone neprilike koje su nastale prenapucenoscu zatvora diljem Kraljevstva. Bilo je to slabo ohrabrenje za vjeru u dobru buducnost i napredan, onima koji su 13. svibnja 1787. godine isplovili iz luke Portsmouth, put daleke Australije. Tu Prvu Flotu, sacinjavalo je 11 brodova: dva prateca, HMS Sirius, pod komandom Guvernera Arthura Phillipa, i HMS Supply, sest transportnih brodova sa kaznjenicima, Alexander, Friendship, Scaborough, Charlotte, Lady Penrhyn i Princ of Wales, te tri broda sa snabdjevanjem,Fishburn, Borrowdale i Golden Grove. U transportu je bilo 759 kaznjenika, 23 od njih je umrlo za vrijeme plovidbe a sestero djece se na putu rodilo. Poslje 9 mjeseci plovidbe 1030 ljudi, od njih 736 kaznjenika, iskrcalo se u novu koloniju. Mjesto za prvo naselje bilo je odredjeno u Botanickom Zaljevu u koji je Governer Phillip, sa brodom Supply, uplovio 18. sijecnja, no kako je to mjesto bilo prilicno nepristupacno, bez dovoljno pitke vode, Phillip je produzio da istrazi Port Jackson, nesto sjevernije od njega. Uz povjesnu izreku Ovo je najljepsa luka-zaljev na svjetu, cjela flota se 26. sijecnja 1788. tu usidrila i kolonija Sydney je zapocela funkcionirati. 26. sijecnja 1788. godine britanska zastava podignuta je u Sydney Zaljevu i nekoliko dana kasnije dokumenti koji su zvanicno imenovali Arthura Phillipa za Governera i proglasili osnovanje Kolonije Novog Juznog Velsa, procitani su pred svim clanovima ekspedicije. Phillip je odrzao govor kaznjenicima i izrazio nadu da ce im nova kolonija donjeti predogoj, srecu i napredak. Prvi i najveci problem, koji ce muciti nekoliko prvih guvernera kolonije, bila je hrana. Trebalo je sto prije poceti proizvodiri hranu za opstanak kolonije. U odlucnosti da uspije i iskoristi svaku mogucnost Phillip je na brzu ruku osnovao i druge kolonije na tom podrucju. 14. Veljace, Porucnik Philip Gidley King, u pratnji 15 kaznjenika i 6 vojnika otplovio je na Norkfolk Otok s ciljem osnivanja kolonije, da ispita mogucnost uzgoja zitarica i sakupljanjem prirodnih plodova za prehranu kolonije. Nista nije poslo kako treba, u novoj koloniji. 30. svibnja dva kaznjenika, William Okey i Samuel David ubijenu su u nesporazumu sa Domorodcima, dok su skupljali hranu u Rushcutters zaljevu. U Srpnju uvidjeli su da je glad na pomolu. Zadnje govedo za hranu ubijeno je u Rujnu, te je Governer Phillip poslao Sirius u Cape Town, Juzna Afrika, da donese svu hranu sto moze naci. Oplovivsi svjet, vratili su se u Svibnju iduce godine sa 6.5 tona brasna. I pored svog teskog i mucnog pocetka, kolonije se pocela jacati. Phillip je bio zaneseni istrazitelj, te je u nepunih godinu dana istrazio unutrasnjost sve do obronaka Blue Mountains, obale Broken Zaljeva na sjeveru i Botany Zaljev gdje je otkrio i istrazio, Cook, George i Woronora rjeke. U Sjecnju 1789 godine zalihe hrane su bile toliko niske da je svako dobivao pola obroka dnevno. U Travnju je situacija s hranom postala tako losa da su se obroci morali jos smanjiti. Svi clanovi kolonije dobili su naredjenje da nastoje uloviti sto vise ribe, te da na svaki nacin pokusaju uloviti kengure i volobis. Krajem Travnja kradljivci hrane dobivali su po 2.000 udaraca bicem, sto se tesko prezivljavalo. U Lipnju, kad je vec nekoliko kaznjenika umrlo od gladi i bicevanja, u Zaljev je uplovila Druga Flota. U njoj je bilo vise oskrbnih brodova koji su donjeli dovoljno zalihe hrane i spasili koloniju od gladi. Sa drugom flotom doslo je naredjenje Britanskog kralja i Parlamenta da se kolonija prosiri u unutrasnjost sto je brze moguce, te da se pocne proizvoditi hrana za koloniju po svakim mogucim nacinima. Nastavlja se... Josip Lalich e-mail: plavopoljac@sbonline.net (#) 19.09.01 00.00 Down_and_Under komentari (0) dodaj komentar [1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] |
|