|
DOWN and UNDER |
|
|
|
|
|
|||||||
|
KOLUMNA: Brošana u Australiji. JOSIP LALICH PLAVOPOLJAC
POSLIJEDNJA SUBOTA U RUJNU Australci su dobri sportasi. Poznati su diljem svjeta po tenisu i plivanju. Nerjetko pojavi se na svjetskom sportskom nebu australska zvjezda i u nekim drugim sportovima, kao u atletici, biciklizmu, dakako tu je carstvo cricketa kojim Australija vec desetak godina vlada, a i nekoliko nogometnih zvjezda sa australskog neba je zasvjetlilo Europom a pogotovo Engleskom. No Sportsku ludost u Australiji svake godine stvara vanjskom svjetu malo poznati sport: Nogomet s Australskim Pravilima, Australian Football Rules, koji se igra u Australskoj Nogometnoj Ligi. U ligi se takmici 17 timova: Essendon, Richmond, Carlton, Hawthorn, Collingwood, Western Bulldogs, Melbourne, Kangaroos, iz Melbourne, Drzava Victoria, Brisbane Lions iz Brisbane, Drzava Queensland, Port Adelaide i Adelaide iz Adelaide, Drzava Juzna Australia, Sydney Swons iz Sydney, Drzava Novi Juzni Vels, Geelong, Drzava Victoria, West Coast iz Perth i Fremantle, Drzava Zapadna Australija. Pravila su vrlo zamrsena, pa ih i sami strucnjaci cesto drugacije tumace. Svaki tim ima 18 igraca u igri, te ih moze zamjeniti kad hoce. Igra se na ovalnom igralistu na cijim krajevima su golovi. Oni se sastoje od dva visoke stupa, koji sa svake strane imaju jedan kraci, visina im se zamislja beskonacna, jer visina puta lopte je neogranicena. Obojeni su bjelo. Ako lopta, koja je takodjer ovalna poput one za igranje ragbija, prodje kroz visoke stupove, biljezi se kao gol od 6 poenta, a ako lopta prodje izmedju visokog i niskog stupa racuna se 1 poent. Golove potvrdjuje sudac, koji stoji neposredno iz stupova i prati put lopte, te potom uzima dvje bjele zastavice i mase s njima ako su postignuta 6 poenta, a ako je 1 onda ne uzima zastavice, nego samo energicno pokase palceve podignute sa stusnutom sakom. Nogomet se igra cjelim tjelom, sve je dozvoljeno osim namjernog udaranja. Zamislite si igranje ragbija, nogometa i ulicnu tucu, i najbolje ce te se predociti jednu utakmicu Australskog nogometa. U igri igraci zadivljuju posebno sa svojim visokim skokovima za loptom, te ih zovu Letaci. Ovdje je neizmjerno popularan. Sve do prije desetak godina igrao se samo u drzavi Viktoriji, odnosno u Melbourne sa jednim timom iz Gellonga i bilo je 12 timova. Zbog finacijskih uvjeta, a i sa ciljem prosiriti ga , te tako zaustaviti napredak pravog nogometa, dva tima iz Melbourne su se se odselila, jedan Sant Kilda u Sydney, i drugi Fitzroy u Brisbane. Prvi se sada zove Sydney Swons a drugi Brisbane Lions. Pored toga u ligu su primljena dva tima iz Adelaida, dva iz Zapadne Australije i 1 iz Brisbane. Liga se nikad ne mjenja, jer nema ispadanja. Igra dva puta svatko sa svakim. Prvenstvo je vrlo jako i borbeno. Popularnost je na visini, te na subotnjim utakmicama prosjecno bute 50.000 do 60.000 gledalaca. Na kraju prvenstva prvih pet timova razigravaju, na principu Europskog nogometa, za mjesto u Finalima ili kako ovdje povjesno zovu Grand Finale. U Australskom spotrskom kalendaru postoje dva neizbjezna datuma, jedan je svjetski poznata konjska trka za Melbourne Cup koja se odrzava svakod drugog utorka u mjesecu Studenom, no o tome cu blagovremeno pisati. Drugi datum je zadnja subota u mjesecu Rujnu kad se igra Grand Finale AFL. Ta subota je najvazniji dan u australskom sportu. U ponedeljak prije nje, na vecer, svi igraci Lige na Gala veceri biraju, ne izricito najboljeg igraca, nego igraca koji je cjelo prvenstvo bio najpristojniji, ucinio najmanje prekrsaja, a gotovo redovno izabere se netko tko nije ucinio niti jedan prekrsaj. Posto je iduce subote, 29.9.01. Grand Finale, ovaj cjeli tjedan je u njegovom carobnom zanosu. Ove godine to imaju cast Brisbane Lions i Essendon. Igraju se na jednom od najvecih sportskih arena, The Melbourne Cricket Ground, koji je najveci svjetski stadion za cricket. Siva imponzantna gradjevina, svega 1 km. Od centra grada, izgradjena je pocetkom 50 godina za Olimpijske Igre koje su se odigrale u Melbourne 1956 godine, a za Melbourne Cricket Club, jedan od najbogatijih klubova svjeta. Stadion primi 115 tisuca gledalaca i vec su sve karte razprodane. Ulaznice su od $64.00 ( koje se sad preprodavaju za 5-6 stotina) i $380.00 ( sada cak nekoliko tisuca) U gradu vlada pravo nogometno ludilo. Medija gotovo sve vreme i stranice posvecuje nogometasima, trenerima i navijacima. Svuda je glavna tema, tko ce dobiti finale? No svejedno je tko ce dobiti, bit ce to subotnje posljijepodne kad ce cjela Australija pjevati popularnu pjesmu Up There Gazzaly pjesmu o igracima letacima i Whan footy ruled the world, i zavrsit ce jos jedna sezona Australskog nogometa, te ce odlanuti nama koji ga nevolimo i radje gledamo dobri stari svjetski nogomet. Te iste subote ludnica ce biti i u Novom Juznom Velsu, gdje se odigravaju Grand Finale Ragbija na Australski nacin. No to je prica za svoj nacin. Josip K. Lalich (#) 25.09.01 00.00 Down_and_Under komentari (0) dodaj komentar POD JUZNIM KRIZEM (4) Australija je prosla kroz 12 administrativno teritorialnih promjena od 1786 godine, kada je Britanska Vlada odlucila kolonizirati ju. U originalnom dokumentu o proglasu njene kolonizacije, koji je dobio Prvi Guverner Arthur Phillip, kontinent je zemljovidno prikazan nejasno, bez odradjenih granica, djelivsi 135 Meridijan geografsje sirine. Sto je ustvari znacilo da je Australija postojala istocno od crte , koja je isla od Arnhem Zemlje dole do istocne obale Velikog Australskog Zaljeva, (obuhvacajuci Van Diemen Zemlju, danasnju Tasmaniju i Novi Zeland), bila poznata kao Novi Juzni Vels. Povrsine zapadno od 135 Merdijana, Britanija nije proglasila svoje. Strah da bi tu teritoriju prisvojila Francuska ili Holandija imalo je veliki znacaj u ranoj Australskoj povjesti. Kratkotrajnim i neuspjelim uspostavljanjem Fort Dundas na Melville Otocju 1824 godine, granica Novog Juznog Velsa prosirila se do 129. Paralele. Bila je to najstarija umjetna drzavna granica u Australiji. Kad je Britanije prisvojila Zapadnu Australiju 1829 godine, zacrtali su njenu istocnu granicu na 129. Paraleli i tako je ostalo do danas. Godine 1825 Van Diemen Zemlja proglasena je prvom zasebnom drzavom. Pored otoka Tasmanije obuhvacala je sve otoke juzno od Wilsons Promontory ukljucujuci i Macquarie Otocje, koje Britanije prisvojila zbog bogatog lovista kitova i tuljana. Ta se drzava nazivala Van Diemen Zemlja sve do 1855, kad je preimenovana na Tasmaniju, po Holandskom moreplovcu Abelu Tasmanu, koji je prvi od Europljana, doplovio do nje . Iduca kolonija ili drzava, koja je bila odsjecana od velikog Juznog Velsa, bila je Juzna Australija, koja je proglasena za drzavu 15. Kolovoza 1834 od Kralju William IV. Ona je jednostavno bila opisana kao sva kopnena povrsina izmedju 132. i 141 Merisijana istocne geografske sirine, te 26. Paralele i juzne obale. 1861 godine njena zapadna granica prosirena je do 129. Paralele, tako da je stvorila granicu sa Zapadnom Australijim. Godine 1863 Juzna Australija prosirena je sve do Sjeverne obale i zauzimala Sjevernu Teritoriju, sve do 1911 godine kad je Sjevernu Teritoriju preuzela Federalna Vlada ali je teritorija ostala kao dio drzave. Malo je poznato da je Novi Zeland bio nesto kao nesluzbeni dio kolonije Novog Juznog Velsa, sve do 1840 godine. Te godine je postao zvanicni njegov dio, ali je to bilo vrlo kratkotrajno, jer vec krajem iste godine Novi Zeland je proglasen samostalnom kolonijom, te se kao zasebna drzava potpuno i administrativno odvaja od Australije. 1851 godine teritorij kolonije Viktorije proglasen je drzavom Viktorijom. Do tada je ta povrsina sluzbeno bila znana kao Port Phillip Okrug. Po prvi put se granice ne postavljaju jednostavnim povlacenjem ravnih crta na zemljovidu.Granica Viktorije pocinje od obale ravnom crtom do Ostrva Howe do izvora rjeke Murray i onda ide cjelim tokom te rjeke, sve do istocne granice Juzne Australije. Queensland je posljednja drzava koja je dobila svoju nezavisnost od Novog Juznog Velsa 6. Lipnja,1859 godine. Sve sto je jos tebalo da stvori zemljovid kontinenta, podjeljenog na drzave clanice Federacije (Commonwealth of Australija), je Oktug Glavnog Grada ( Capital Territory of Canberra). Ona se sastoji od 2.360 cetvornih kilomerara i izlazeci na morsku obalu zaprema 72 cetvorna kilometra obale Jervis Bay, u slucaju da bi joj zatrebala luka. (Jervis Bay je danas baza Australske Ratne Mornarice.) oduzetih od Novog Juznog Velsa od strane novoe Federalne Vlade, 1911 godine. Zavrsni cin stvaranja drzava Australije ucinjen je izmedju 1926 i 1931 godine, kad su od Juzne Australije odvojene Sjeverna Teritorija i Centralna Australija i stavljene pod upravu Feredalne Vlade da bi tek 1976 godine dobili svoju Izabranu Administraciju. Nastavlja se (#) 25.09.01 00.00 Down_and_Under komentari (0) dodaj komentar POD JUZNIM KRIZEM (5) ZLATNA GROZNICA Bilo je to 1844 godine i Guverner Novog Juznog Velsa bio je zabrinut da glas o otkrivanju zlata, narocito u koloniji gdje su vecina stanovnika bili kaznjenici, nece izazvati paniku i uzrokovati revolt kaznjenika. Ne samo da se on pribojavao reakcije kaznjenika, nego su i slobodni doseljenici pribojavali da ce otkrivanje zlata izazove bjegstvo ionako tesko nadjene radne snage na njihovim farmama. Price o zlatnoj groznici u Kaliforniji, koja je bila u toku, dolazile su i do ovih dalekih obala. Tako su, pritiskom od Governera i interesima farmera, otkrice zlata u Novom Juznom Velsu, odrzalo se u tajnosti gotovo 28 godina. Prvo nalazenje zlata dogodilo se vec 1823 godine, kada je J. McBrien, drzavni geolog nasao zlato u Fish rjeci nedaleko naselja Bathurst. Poljski pustolov i doseljenik iz Kalifornije, Paul Strzelecki nasao je vecu kolicinu zlata 1839 godine blizu Hartley. S tim kapitalom placao je svoje kasnije istrazivanje Australije. Tako je medju prvima popeo se na najvisi vrh Australije Mount Kosioscko, koje je nazvao po svom zemljaku, Poljskom pustolovu i junaku Americkog rata za neovisnost od Britanije. Posto je Australije ukinuta kao kaznjenicka kolonija i kaznjenicki transporti u nju prestali 1840 godine, opasnost od revolta je uklonjena i zlatna groznica je mogla poceti. Australska zlatna groznica zvanicno je pocela, kad je Edward Hargreaves, poslje 18 mjeseci provedenih na poljima Kalifornije, vratio se u Australiju sa vjerovanjem da prostor izmedju i oko Bathursta i Orange mogu biti zlatonosna. 12. Veljace 1651 godine na uscu Summer potoka i Lewis Ponds potoka, Hargraves i prijatelj mu John Lister, pronasli su zlato. U Travnju iste godine Lister i braca James i William Tom nasli su zlato u okolici naselja Ophir. U Svibnju 1851 godine Hagreaves je odnio 120 grama zlata u Sydney i pokazao ga Kolonijalnom tajniku, te je 14 Svibnja, 1851 godine pronalazak zlata u Nivom Juznom Velsu i zvanicno proglasen. Narednih dana ljudi su se sjurili na Ophir okolicu. Australska zlatna groznica je pocela. Uspjesno nalazenje zlata na zlatonosnim poljima Novog Juznog Velsa, uzrokovali su masovno napustanje susjedne kolonije Viktorije, Da bi to sprjecili Kolonijalna Viktorijanska vlast osnovala je Komitet za pronalazak zlata i objavila nagradu od200 Funti onomu koji nadje zlato u Viktoriji. Komitet nije morao dugo cekati. Samo sest tjedana nakon proglasenja o nalasku zlata u Ophiru, James Esmond nasao je povece kolicine zlata u okolici Clunesa i u iducih osam mjeseci veliki nalazi otkriveni su kod Ballarata i Bendiga. Nazaloct farmerska bojaznost se obistinila. Poljski radnici, a i uistinu svako tko je cuo o zlatu, bacili su orudja i koristeci sva transportna sredstva, a najcesce pjesice posli ka zlatonosnim poljima. Prije 1851 godine stanovnistvo Australije je povecavalo se polako i kontrolirano. Doseljavalo se godisnje prosjecno 12.000 slobodnih doseljenika. Poslje otkrica zlata, broj useljenika se u trostrucio. Samo stanovnistvo Viktorije poraslo od 80.000 na 500.000. U Rujnu 1851 godine, 19.000 ljudi iskrcalo se samo u Melbourne. U 1852 godini stiglo je novih 95.000 useljenikau Australiju. Bilo je normalno u to vrjeme,da tko god moze doploviti do Australske obale, dodje i oproba svoju svecu na zlatonosnim poljima. Glavninu useljenika cinili su Englezi, Skoti i Irci. Kinezi, koji ce kasnije izazvati veliku srdjbu na zlatnim poljima, nisu poceli dolaziti u vecim brojevima sve do sredine 1850tih godine. Prve grupe, koje su dosle sa Kalifornijskih polja, stopile su se sa vise etnickim i vise rasnim stanovnistvom zlatnih polja, neprimjetno, jer svi su bili okupirani kopanjem. A onda u 1854 i 1855 godini je doslo, u vrjemenu od 18 mjeseci, 18.000 Kineza. Rasisticki osjecaji Europejaca i Australaca jprema njima je bio neizbjezan. Europski i Australski rudari bili su misljenja da Kinzei trose previse vode, koje je bilo u malim kolicinama, da kopaju preblizo njihovih rudnika, da puse opijum i previse se kokcaju. Kinezi su im u osjecajima uzvracali istom mjerom. Ti nezdravi osjecaji doveli su do otvorenih krvavih sukoba, najveci u Bendigu i Buckland Dolini u Viktoriji i Lambing ravni u Novom Juznom Velsu. Posljedice kojih su uzrokovale uvodjenje ogranicenog broja Kinsekih useljenika. Tako je pocela useljenicka politika Bjela Australija. Iako je zlatna groznica pocela 1851 godine, tragaci zlata nastavili su pronalaziti zlato u Zapadnoj Australiji i Queenslandu sve do 1890 godine. U Queenslandu je bila serija zlatnih groznica u 1870tim godinama diljem drzave, seleci se s mjesta na mjesto. Gradici kao Maytown, Palmer i Croydon kratko su postali veci gradovi, da bi preko noci izgubili svoje stanovnistvo zbog glasa da je zlato pronadjeno negdje drugdje. No gradovi kao Gympie, Charters Towers i Mount Morgan, zbog kolicine zlatnih zica u rudnicima postali su i opstali kao veci gradovi. U Zapadnoj Australiji zlato je pronadjeno kasnih 1880ih i ranih 1890ih godina u velikim nalazistima u teritorijama Kimberley i Pilbara, te jedno od najbogatijih nalazista na poljima Kalgoorlie i Coolgardie koji su postali veci bogati gradovi, u kojima se i danas kopa zlato. Za vrjeme zlatne groznice, posljednja zlatonosna polja otkrivena su 1894 godine u Sjevernoj Teritoriji, gdje je samo te godine iskopano 1 milijum grama zlata. (#) 03.10.02 00.00 Down_and_Under komentari (0) dodaj komentar [1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] |
|