|
DOWN and UNDER |
|
|
|
|
|
|||||||
|
KOLUMNA: Brošana u Australiji. JOSIP LALICH PLAVOPOLJAC
POD JUZNIM KRIZEM (6) Pocetkom 1890 godine nezaustavljivi i neizbjezni pokret za stvaranjem Federacije Australskih drzana, postao je svakodnevno idejom kako stanovnistva kao zajednice tako i politicara Australije. Ideja koja se rodila i potajno diskutovala vec pedesetak godina, pocela je prelaziti u vaznu tocku narodnih mitinga i politickih diskusija diljem kontinenta. U biti federacija bi okrenula proces koji je zapoceo 1788 godine i nastavio se do 1850tih godina. Tokom tog vrjemena taj proces je jednu zemlju, jedan kontinent, raskomadao u vise drzava i teritorija, najcesce pri politickim razgovorima nad zemljovinima i mahajuci ravnalima. Pojavila se bojaznost da bi nastavak tog procesa, doveo do stvaranja jos vise drzava. Do 1850 godine, Novi Juzni Vels je drzao dvje trecine teritorije kontinenta, a u relativno pratkom razdoblju bio je izkomadan da vise teritolialno velike drzave, ali sa vrlo malo stanovnistva. Dalekovidni i napredni politicari, shvatili su da je buducnost Australije u jacanju regionalnih okruga, ali i u zajednickoj drzavi odnosno federaciji, koja bi politicki i ekonomski pojednacila drzavne zakone i uredbe, te na taj nacin oslobodila ekonomski napredan od nepotrebnih propisa, zakona i poreza zasebnih za svaku drzavu i na taj nacin sprecavala i usporavala ekonomsku suradnju i trgovinu izmedju drzava. Razvojem privrede i neizbjezne birokracije, drzave su se sve vise odvajale jedna od druge, te su pojedinje drzave brzo napredovala, dok su druge dolazile do privrednog sloma. Bilo je starih problema, kao medjusobno naplacivanje carina, regulacija migracije stanovnistva, ali pojavili su se i novi, kao drzavna sigurnost i obrana. Izmedju 1863 i 1880 godine odrzano je osam interkolonijalnih konferencijau svrsi da rjese te probleme, no federaciju kao ideju potpuno su zanemarljivali tako da se o njoj rjetko raspravljalo. Vrjemenom problemi su postali toliko veliki da je na interkolonialnoj konferenciji 1880, Henry Parkes predlozio osnivanje stalnog komiteta za pitanje federacije. Taj prjedlog su podrzale samo Juzna Australija, Tasmanija i Novi Juzni Vels. No u to vrjeme su Njemacka i Francuska pokazale interesovanje u kolonizaciji Pacifika, te su ubrzo i ostale kolonije suglasile se s prjedlogom o zasnovanju komitet za stvaranje federacije. U to vrjeme vladalo je misljenje da bi Britanije trebala poloziti vise interesa u kolonijalizaciji Pacifika, i komitet je, pored na federaciji trenao poraditi na pritisku Britanije da poveca svoje interese na Pacifiku. 24. Listopada, 1889 godine u Tenterfieldu u sjevernom djelu Novog Juznog Velsa, Parkes je na kongresu u svom govoru izneo potrebu da Australija osnuje i razvije svoje odbrambene snage. Povjesnicari smatraju da je taj govor bio stvarna tocka pocetka pokreta i procesa koje se zavrsio u Federacije Australije (Commonwealth of Australia) 11 godine kasnije. 2. Ozujka 1891 godine 45 poslanika iz svih drzava-kolonija sastali su se u Sydneyu na prvoj Nacionalnoj Australiskoj Konvenciji. Konvencija je osnovala komitet kojemu je bio cilj sastaviti prijedlog Ustava po kojem ce se utemeljiti Commonwealth Of Australia. Edmund Barton, koji je uspjesno preuzeo vodstvo stvaranja federacije od Henrya Parkesa, u Novom Juznom Velsu, odustao je od polaganog parlametarno-politickog procesa u stvaranju federacije, te osnovao po gradovima diljem Australije, lige gradjana za federaciju. 1893 godine te lige su odrzale konferenciju u Corowa, Novi Juzni Vels. Na toj konferenciji utemeljeno je da svaka drzava-kolonija izabere predstavnike za radnu grupu koja ce sastaviti Nacrt Federalnog Ustava, koji ce potom biti stavljen na referendum. To je stvorilo raspolozenje i volju sa federaciom u javnom mjenju, da niti jedna drzava-kolonija nije mogla odbiti sudjelovanje. Tako je 22 Ozujka, 1897 godine, posto su postavljeni potrebni zakoni u svim drzavama, osim Qeenslanda, Federalna Konvencija je odrzana u Adelaidu, potom u Rujnu 1897 godine u Sydneyu te Sjecnju i Veljaci 1898 godine u Melbourneu. 13. Ozujka, 1898 godine nacrt Ustava je bio zavrsen i rano u Srpnju te godine glasaci u Novom Juznom Velsu, Viktoriji, Tasmaniji i Juznoj Australiji izasli su na gladanje. Rezultat je bio 219.712 za federaciju a 108.363 protiv. U drzavi Viktoriji zabiljena je velika pobjeda federacije sa 100.520 glasova za a samo 20.099 protiv. Nazalost u Novom Juznom Velsu taj omjer je bio mnogo manji, 71.595 za i 66.228 protiv, a posto je parlament morao dobiti najmanje 80.000 za, referendum nije prosao. Premijeri drzava sastali su se pocetkom 1899 godine, u Melbourne da odluce o promjenama u prjedlogu Ustava. Manje promjene su ucinjene i polovinom 1899 godine ponovo se izaslo na glasanje, odnosno referendum o federalnom Ustavu. Ovog puta svi potrebni uvjeti su zadovoljeni i sa 377.988 glasova za te samo 141.386 glasova protiv, referendum o Federalnom Ustavu je prosao. Proces stvaranja federacije mogao se nastaviti. Zavrsni cin zahtjevao je da Ustavu bude predstavljen Londonu, gdje je Britanski parlament trebao ozakoniti ga. Edmund Barton, Alferd Deakin, C.C. Kingston, J.I. Dickson i Sir Phillip Fysh odnjeli su Ustav u London da bi osigurali potvrdu njegove zakonitosti bez ikakvih promjena od strane Britanskog parlamenta. 17. Rujna 1900 godine. Kraljica Viktorija potpisala je proglasenje o potvrdjivanju osnivanja federacije na prvi dan novog stoljeca i tako je 1. Sjecnja 1901 godine ideja o Savezu Australskih Drzava, Australska Federacija ili originalno Commonwealth of Australia, konacno je postao stvarnost. Nastavlja se Josip K. Lalich (#) 11.10.01 00.00 Down_and_Under komentari (0) dodaj komentar KOALA Koala je zivotinjica sivog krzna, ponekad s malo bjelog. Ima veliki crni nos i velike dlakave usi. Koala ima dugacke ruke i kratke noge sa vrlo dugim i ostrim kljovama za lako penjanje i drzavanje na drvecu. Gotovo nema repa. Nekada ga nazivaju Koala medvjedic, ali to nije. Zivi na eukaliptus drvecu i silazi na zemlju samo da bi presao na drugo drvo. Koala se zasjedne u raslje drveta i tako spava tokom vecine dana, cak po 18 sati. Krece se i hrani vecinom tokom noci. Jako je izbirljiv u hrani i jede samo lisce odredjenih vrsta eukaliprusa. Tekucinu dobiva iz lisca i zato vrlo rjetko pije vodu. Koala je sisavac-tobolcar. Zenka donese na svjet samo jedno mlado. Nosi ga u tobolcu ispod stomaka dok ne naraste da se moze samo drzati, kad samo izlazi iz tobolca i penje se na njena ledja gdje ostaje dok ne odraste. Koale su se vjerovatno prvi put pojavile u Australiji u vrjeme kad se Australija pocela kretati prema sjeveru, polagano se odvajajuci od Antartika , prije nekih 45 milijuna godina. Najstariji fosili koala pronadjeni u Australiji stari su preko 25 milijuna godina. Kako se klima mjenjala i Australija postala suhi kontinent, u prilagodjavanju vegetacije razvilo se i eukaliprus drvo (Gum Tree) i koale su prezivjele zavseci o njemu za prebivanje a narocito za prehranu. Domorodci su, vjeruje se, dosli u Australiju prije 60 tisuca godina ili vise. Koale su, kao i ostale Australske zivotinje i ptice vrlo vazan dio Domorodacke kulture i pojavljuju se u mnogim Domorodackim legendama i mitovima. Iako su bile vazna domorodacka prehrana, koale su zivjele u vrlo velikim brojevima prije dolazka Europljana u Prvoj Floti 1788 godine. Prvi Europljanin koji je opisao koalu je John Price. On ih je opisao u svom putovanju kroz Blue Mountains nedaleko Sydneya, 1789 godine. Godine 1798 dano im je naucno ime: Phacsolarctos cinereus, sto znaci pepeljasto sivi medvjedic tobolcar. S vrjemenom je otkriveno da koale nisu medvjedi, vec clanovi specificne grupe sisavaca nazvani tobolcari, koji radjaju zivo mlado i nose ga u tobolcu. Danas vecina tobolcara zivi u Australiji i djelovima Nove Gvineje. Koala, vjeruje se da na Domorodackom jeziku, ili barem u vecini od njih, jer u Australiji ih postoji nekoliko stotina, znaci ne piti. No postoji i vjerovanje da je naziv izvorno nastao od Europskih doseljenika, od posane rjeci: cullewine, koolewong, colo, colah, kaola. Koala, karbro, boorabee i goribun. Kako su se nove kolonije sirile i pocelo masovno krcenje suma za poljoprivredu, unistavalo se prebivaliste i izvor prehrane zivotinjskog i ptivijeg carstva. Europski dosljaci vidjeli su u koali izvor krzna za bogato europsko trziste i u godinama sve do 1930 milijuni koala su ubijeni za krzno. Vec godine 1924 koale su iskorjenite u Juznoj Australiji, opasno ugrozene u Novom Juznom Velsu i procjenjeno da samo oko 500 zivotinja zivi u Viktoriji. U medjuvrjemenu lov na koale presao je sjeverno Queensland. 1919 godine Queenslandska vlada je proglasila sestomjesecnu otvorenu sezonu na koale i samo u tom vrjemenu 1 milijun je ubijeno. Iako je sezona sluzbeno ostala zatvorena sve do 1927 godine, kad je sezona ponovo otvorena, preko 800.000 koala je ubijeno samo u jednom mjesecu. Zgrazenost javnosti prema pokolju natjerao je vladu, u svim Australskim drzavama, da do kraja 1930tih godina, proglase koale zasticene vrste. Nazalost, takav zakon nije donesen i za drvo eukaliptusa, o kojem koale ovise, te se rusenjem tog drveca nastavila opasnost koalama. Danas u svim drzavama ostavljene su zasticeni djelovi suma za kolonije koala. U tome prednjaci drzava Viktorija, koja je prva potpuno zastitila koale, njihove naseobine i prehranu. Koale su se oporavile i vise nisu ugrozena vrsta, te su postale jedan od simbola Australije i pored kengura prateca slika uz ime Australija. STVARNO: Koala je tobolcar. Radja zive mlade i nosi ih u tobolcu. NIJE MEDVJED!!! STVARNO: Koalama prjeti ozbiljna opasnost od unistavanje njihovog prebivalista i hrvane, krcenjem, presjecanjem i unistavanjem suma eukaluprusa, koje su u Australiji masovno sjeku za papir Japanske industrije. STVARNO: Od dolaska bjelaca u Australiju, 80% eukaliptus suma u kojima koale zive, unisteno je. Od ostalih 20% vrlo malo je zasticeno, vecinom u privatnim sumama. STVARNO: Prestanak unistavanja eukaliptus suma, jedini je i siguran nacin opstanka koala. STVARNO: Koale imaju kao prvo specificnu potrebu prebivalista u kojem mora zivjeti i druge koale, tek onda se zadovaljavaju izborom vrste eukaliptusa za hranu. STVARNO: Svaka koala zabiljezi svoje teritorijalno drvece, koje smatra svojim domom i ne ide dalje ili na drugo drvece. STVARNO: Koala NE spava zbog drogiranosti od eukaliptusovog lisca, nego zbog sporog metabolickog sistema i potrebe sacuvanja energije, jer im je hrana niske nutricijske vrjednosti i ne mogu stvarati zalihe masnoca kao energije. STVARNO: Koale nisu umiljate i njezne zivotinje, nasuprot vrlo su grube i ne dozvole se dirati. Pored dugih i ostrih kandji, za obranu koriste mokracu koja je ljepljiva i vrlo neugodnog mirisa. Josip K. Lalich (#) 11.10.01 00.00 Down_and_Under komentari (0) dodaj komentar AUSTRALIJA ULAZI U RAT Melbourne, 17, Kolovoza, 2001. 09:59 Gospodin John Howard, Prima Ministar Australije objavio je jutros na tiskovnoj konferenciji, da ce se australske vojne trupe pridruziti SAD-u Velikoj Britaniji u borbi protiv terorizma. Gospodin Howard i Australski zapovjednik obranbenih snaga Zapovjednik Admiral Chris Barrie su odrzali tiskovnu konferenciju jutros u Melbourne. Prima Ministar Howard primio je telefonski poziv od Predsjednika SAD-a Predsjednika Georga W. Bush, koji ga poziva na australsko ucestvovanju u Americkom-Britanskom ratu protiv terorizma. Prima Ministar Howard rekao je da ce Australija dati 1550 vojnika (ukljucujuci bataljun SAS specijalaca, koji ce ucestvovati u na prvoj crti bojisnice pri ulasku u Afganistan) za prve potrebe vojne operacije protiv terorizma, vodjene od Amerike i da prve trupe mogu prikljuciti se Americkim trupama vec iduceg tjedna. Glavnina vojske bit ce na polozajima do polovice Studenog. Ovo dokazuje da Australija i Australski narod zeli pridonjeti svjetskoj borbi protiv terorizma rekao je gosp. Howard. To nema nikakav simbolican znacaj, nego vrlo ozbiljan doprinos Australije i trebalo bi tako da se prihvati u Australiji i svjetu. rakao je on. Gospodin Howard takodjer je najavio da ce Australija doprinjeti veci broj vojnog osoblja nego sto je spomenuo u predpostavci 4. Kolovoza. Australija ce doprinjeti: · 150 Special Air Sercice (SAS) Regiment , i dva zracnih tankera za punjenje zrakoplova pri letu. · 4 F-A18 borbana zrakoplova · 1 brod za iskrcavanje borbenih trupa · 2 fregate · 1 Fregatu sa navodjenjem raketa. Gospodin Howard naglasio je da Australija treba odcekivati zrtva ratnog sukoba. Kad god se ide u rat, uvjek postoji mogucnost zrtava, i ja nemogu reci da ih i u ovim operacijama nece biti. kazao je U postojecim uvjetima postoji velika mogucnost zrtava, kako poginulih tako i veliki broj ranjenih. Prima Ministar je rekao da ce trupe napustiti Australiju vec ranu iduceg tjedna. Do nas u Australiji, jos nije dosla vjest o nekoj drugoj drzavi da je poduzela slicne mjere u borbi protiv terorizma, osim Engleske koja vec u tom smislu djeluje. Mada odluku Australskog vladinog kabineta podrzava opozicija, dvaj manje partije, Demokratska i Partija jedne nacije, izrazile su svoje nezadovoljstvo nagloj odluci Prima Ministra i njegovo izbjegavanje da direktno objavi da je Australija u ratu sa Afganistanom, umjesto da neodradjenom cilju salje australsku vojsku pod americkom komandom. Javno mjenje je jos pod prvim sokom, no ocekuje se da ce odluka biti podrzana, barem u prvo vrjeme dok ne pocnu stizati prve zrtve, ipak svi se nadamo da do toga nece doci. Australijim prevladava misljenje da je nemoguce pobjediti terorizxam u frontalnoj borbi. Mada uz protest nase pordske i molitve bit ce uz Australske bojovnike. Australija je multikulturna, multinacionalna i multireligiozna zemlja i vec su se pojavili slucajevi religioznog rasizma prema muslimanima, koji u slucaju ratnih zrtava, mogu se povecati i izazvati nemire u inace mirnom australskom drustvu. Pored toga Australski susjed Indonezija je najveca muslimanska zemlja na svjetu i njena geografska blizina moze imari negativan pritisak na Australiju. Indonezija je vec nesluzbeno najavila nepozeljenost australaca u njenoj drzavi, a mnogi protesti u zemlji glasno su izrazili svoje negodovanje prema americkoj politici, ali i austrsalskom podrzavanju Amerike. U posljednja dva dana bilo je dvadesetak slucajeva pronalaska bjelog praska diljem Australije, sto je stvorilo paniku u mediji, zbog mogucnosti sirenja Bedrenice, no u svim slucajevima pokazalo se da se radi o bezazlenom prasku. Narod pocinje zivjeti u strahu, sto stvara neprirodni osjecaj sigurnosti i otezava svakodnevni zivot. Sad kad je Australija i zvanicno usla u borbu protiv terorizma, stanje ce se samo pogorsati. Velika vecina Australaca je za zaustavljanje terorizma, ali ne putem oruzja i rata. Vrlo je glasna oporba americkim vazdusnim napadima na Afganistan i opca kritika americke politike diljem svjeta, za koju se smatra uzrokom povecanja terorizma. Iako smo od jutros zvanicno u ratu, svi ovdje u Australiji nadamo se i vjerujemo u mirno rjesenje trenutacne situacije u svjetu. Jedna poruka reci ce sve: Postovanje medju svima i mir medju narodima Josip K. Lalich (#) 17.10.01 00.00 Down_and_Under komentari (0) dodaj komentar [1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] |
|