|
|
Slavonski Brod
Bio je tu nekada pašnjak Zverinac
|
|
Trg kralja Petra 1932.g. (danas Trg pobjede) je bio velika žitna pijaca.
Kućica na početku trga je gradska vaga
|
Sjeverno od glavnog gradskog trga i ruba Klasije, pa do pod "Brodsko brdo", nekada su se prostirali nepregledni
pašnjaci i majuri bogatih građana. Pašnjak Zverinac bio je međ najvećim. Tek izgradnjom željezničke
pruge (1878), kolodvora i taj se dio urbanizira. Južno od željezničke pruge izgrađuju se industrijski pogoni, a na
najjužnijem dijelu Zverinca, onome koji je zadirao sve do Jelačićevog trga i vis-a-vis ondašnje pošte u
Lackovićevoj kući, formira se trg.
Na zapadu ovog trga je park Klasije, a istočno ulica koja na željezničku stanicu
vodi, a od ugla ulice Franje Josipa (danas Krešimirove) počima. Uz nju su nikle velike jednokatnice: Pošta (1904,
danas zgrada "Brodsko-posavske banke"), pa Rakasovićeva kuća (danas je tu u prizremlju "Turist"), skromna prizemnica
kina "Urania" (1910, danas je na tom mjestu zgrada "Privredne banke") i već
pri kraju ulice tri Koppove
palače. Na sjevernoj strani trg su omeđile palače: Till i Šimić (1924, zgrada "Posavske Hrvatske") i dvokatnica
Okružne blagajne (1924, danas Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje).
Ovaj trg je iza I svjetskog rata nazvan Trg kralja Petra Oslobodioca a bio je zapravo velika žitna pijaca, neuređena,
u proljeće i jesen blatna, a u ljeto puna prašine. Takav neuređen trg zadavao
je glavobolju gradskim vlastima, jer za njegovo uređenje trebalo je utrošiti golemih 1,000.000 dinara.
"Brodske novine", 1929. godine, pisale su:
"Položaj današnjeg žitnog tržišta jest dobar, jer leži u središtu
grada gdje su sve trgovine većeg opsega skoncentrirane. Ali žalibože to naše žitno tržište liči prije na neko golemo
slagalište kamena, a bogme liči i na neko smetlište jer gada i đubreta ne manjka. A to sve gdje bi trebao da bude
uzoran red, jer kad stranac dođe i vidi kontrast novo asfaltirane ulice sa stranice
u grad te asfaltiranog Jelačićevog trga i tog našeg žitnog tržišta, stvorit će
si loš sud o shvaćanju principa higijene i estetike u našem gradu.
To bi se stanje dalo sa nešta novca i malo dobre volje iz temelja izmijeniti, tako da taj prostor između pošte,
okružnog ureda i Klasije bar donekle odgovara svrsi i potrebi. Jer kada padne kiša onda je ići na žitno tržište kod
sadašnjih prilika prava tortura. Zemlja se namoči, blato i smeće se raznesu pa onda kola i konji upadaju u blato, pa
namjesto da se prodaje i kupuje, treba svak da gleda kako će iz toga kaosa da izađe. Svakako da to ubija i dobru volju
kod kupaca, pa seljak ili mora da proda namirnice uz bescijenje ili mora sve natrag u selo voziti jer nije mogao svoje
proizvode da proda.
Isto tako mora se otvoriti još jedan prilaz na žitnu pijacu i to kod pošte, da se sav promet ne ograniči na prilaze
kod kuće g. Cvijića i kod okružnog ure da. Naša žitna pijaca mora se dobro iskaldrmisati, nemora to biti niti asfalt
niti makadam, ali to može biti običan kamen tucanik, a parni valjak grad imade pa neka se to što prije i prije ove
zime uredi. Vaga gradska treba da se prenese na sredinu pijace, a ne da se kod ugla na poštu narod gužva, treba
da bude pristupačna sa svih strana i lako....«
"Jutarnji list" iste godine, iznosi isti problem, ističući da je žitna pijaca premalena za sva kola "pa su seljačka kola
raštrkana po cijelom gradu, gdje god ima mjesta. Kako grad izgleda na taj način? Svakako loše!"
"Ali, prije nego grad utroši velike novce za uređenje tog trga, trebalo bi dobro razmisliti, je li dobro da sajmište
ostane na tom mjestu. Što će biti za par godina kada se grad još više razvije? Tako nastavlja pisati novinar
"Jutarnjeg lista" i dodaje - "Mnogi razlozi govore da bi se sajmište trebalo premjestiti
na Vijuš (gdje je već od 1907. godine bila stočna pijaca). Kako Vijuš leži uz Savu, mogla bi se čistoća sajmišta
daleko bolje održavati, a kraj toga nemajuć vodovoda stajalo bi čišćenje sadašnjeg sajmišta mnogo više
novaca. Samo kaldrmiranje trga Kralja Petra bilo bi 100.000 D skuplje nego da se to izvede na Vijušu, gdje bi dovoz
materijala uslijed blizine Save bio jeftiniji.
Protiv smještaja sajmišta u centru mu grada govori najodlučnije estetika i higijena grada. Kako će nam Jelačićev
trg izgledati uslijed nanošenja tog blata na nj? Moramo držati i to na umu, da nam nije bilo potrebno Jelačićev trg
asfaltirati, ako ćemo na njemu blato i smeće gledati".
|
Slika sa gradskog trga (koji se danas zove Trg Ivane Brlić-Mažuranić).
Vrtuljak je na mjestu gdje je danas hotel "Park". Često su tu na sajmištu cirkusi
razapinjali šatre.
|
Samo, još se pričekalo s izmještanjem sajmišta. Do 1934. godine nije urađeno ništa, osim što je s juga trg
zatvoren izgradnjom hotela braće Benčević, koji je 1933. godine stavljen pod krov, a tek trećina trga je iznivelirana,
popločena i kanalizirana. Razmišljalo se i o postavljanju spomenika kralju Petru Oslobodiocu na istaknutom
mjestu trga. Te se puste želje nisu ostvarile, ali je zato iza II svjetskog rata zavijorila zastava Đamonjinog spomenika
na visokom bijelom obelistku, na otad zvanom Trgu pobjede.
Na istom mjestu sada je bista "ocu domovine" dr. Anti Starčeviću.
Godine 1939. grad je besplatno ustupio zemljište za gradnju poštansko-telegrafsko telefonske zgrade na ovom
trgu, koja je građena za vrijeme II svjetskog rata. Izgradnjom pošte trg je dobio sadašnje dimenzije.
Zvonimir TOLDI
Posavska Hrvatska, 11.travnja.1997
Publicirano na stranicama Internet postaje SB OnLine 1998.
Design & webmaster Zeljko Klindzic.
|
|
|
SBONLINE.Net
 HOME PAGE
NEWS & EVENTS
ONLINE COLUMNS
PHOTO ALBUMS
SB ImageDataBase
FORUMS SLAV.BROD
ADVERTISEMENTS
CITY GUIDES
WEB DIRECTORY
PERSONAL DIRECTORY
SB PEOPLE BLOGS
Slavonski Brod
& Brodsko-posavska County:
Slavonia:
|
|
