|
|
|
|
|
|
| ||||
|
|
|
| |
|
|
|
| ||
| www.sbonline.net |
|
2000 GODINA POVIJESTI - RIMSKA MARSVNNIA | ||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Slavonski Brod online > MARSVNNIA > Istraživanja 2002
Nastanka ovoga trga i njegovo po?etno oblikovanje se povezuje s nastankom velikog utvr?enog naselja koje vidi na planovima s kraja 17. stolje?a. Osnovni elementi ove urbane strukture sa?uvani su skoro neizmjenjeni do danas i zajedno s Trgom predstavljaju najstariji dio povijesne jezgre Slavonskog Broda. Najstariji prikaz Trga se nalazi na karti iz 1715. godine, gdje je dokumentirano tadašnje stanje grada s projektom nove velike barokne tvr?ave koju su sagradili Austrijanci. Zbog izgradnjc tvr?ave, ku?e iz najzapadnijeg dijela grada preseljene su isto?no od Franjeva?kog samostana i tako je nastao trg. Otvorena ploha trga se proteže cijelom širinom tada utvr?enog Grada - od sjeverne obrambene linije i opkopa ispunjenih vodom, približno u današnjoj razini ulaza u Strojarski fakultet pa sve do obale Save. Zbog blizine tvr?ave na Trgu je bila zabranjena gradnja ve?ih objekata, osim malih prizemnih drvenih trgovina. Trg je služio kao tržište i gradu i vojsci smještenoj u tvr?avi. U 19. stolje?u dolazi do radikalnih povijesnih promjena, razvoja?enja Vojne granice 1873, pripojenja ovog podru?ja civilnoj Hrvatskoj, dolazi do Austrijske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. te izgradnje željezni?kog mosta na Savi godinu dana kasnije. U to vrijeme po?inje intenzivan izgradnja na trgu. Grade se stambene jednokatnice, prave male gra?anske pala?e europskog stila, koje svojom arhitekturom podsje?aju na tadašnje graditeljstvo Be?a, Zagreba i Osijeka. Na praznoj parceli, gdje je nekada bio prvi gradski magistrat, 1875. podignuta je jednokatna zgrada "gra?anske u?ione" u kojoj je kasnije otvorena Gimnazija, a 1921. dozidan je i drugi kat zgrade u kojem se danas nalazi Strojarski fakultet. Iste je godine proširena i "gombaonica" u dvorištu škole, sagra?ena u švicarskum stilu za potrebe tjelovježbe. Stradanjem u Drugom svjetskom ratu i gradnjom tijekom perioda socijalizma prostor Trga je masakriran nizom arhitektonskih pogrešaka koje su ignorirale naslije?ene vrijednosti grada i njegove stoljetne baštine. Uništen je središnji dio parka uz rub trga, koji je bio jedan od najljepših spomenika parkovne arhitekture u Hrvatskoj. Današnje rješenje plohe Trga potje?e s po?etka 30-tih godina 20. stolje?a, kada je Trg prvi put asfaltiran. Osvjetljenje Trga bilo je riješeno redom visokih kandalabera sredinom Trga koji su bili jednaki onima na zagreba?kom Jela?i? placu. Trg se u to doba tako i zvao. Poslije rata je dobio ime Trg Maršala Tita a danas se zove Trg Ivane Brli? Mažurani?. Istodobno s asfaltiranjem, s plohe Trga je uklonjena njegova najvažnija stoljetna funkcija - tržnica. Prije asfaltiranja, Trg je bio prekriven kaldrmom od velikih kamenih oblutaka, koji su po?etkom 20. stolje?a dodatno prekriveni sitnijim šljunkom. Tijekom Domovinskog rata ovaj trg, mada je to nevojni cilj, ?esto je bio cilj raketnih i topni?kih napada neprijatelja iz Bosne te su mnoge zgrade i sama ploha trga zna?ajno ošte?eni.
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
