|
|
|
|
|
|
| ||||
|
|
|
| |
|
|
|
| ||
| www.sbonline.net |
|
2000 GODINA POVIJESTI - RIMSKA MARSVNNIA | ||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Slavonski Brod online > MARSVNNIA > Istraživanja 2002
Nastanka ovoga trga i njegovo početno oblikovanje se povezuje s nastankom velikog utvrđenog naselja koje vidi na planovima s kraja 17. stoljeća. Osnovni elementi ove urbane strukture sačuvani su skoro neizmjenjeni do danas i zajedno s Trgom predstavljaju najstariji dio povijesne jezgre Slavonskog Broda. Najstariji prikaz Trga se nalazi na karti iz 1715. godine, gdje je dokumentirano tadašnje stanje grada s projektom nove velike barokne tvrđave koju su sagradili Austrijanci. Zbog izgradnjc tvrđave, kuće iz najzapadnijeg dijela grada preseljene su istočno od Franjevačkog samostana i tako je nastao trg. Otvorena ploha trga se proteže cijelom širinom tada utvrđenog Grada - od sjeverne obrambene linije i opkopa ispunjenih vodom, približno u današnjoj razini ulaza u Strojarski fakultet pa sve do obale Save. Zbog blizine tvrđave na Trgu je bila zabranjena gradnja većih objekata, osim malih prizemnih drvenih trgovina. Trg je služio kao tržište i gradu i vojsci smještenoj u tvrđavi. U 19. stoljeću dolazi do radikalnih povijesnih promjena, razvojačenja Vojne granice 1873, pripojenja ovog područja civilnoj Hrvatskoj, dolazi do Austrijske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. te izgradnje željezničkog mosta na Savi godinu dana kasnije. U to vrijeme počinje intenzivan izgradnja na trgu. Grade se stambene jednokatnice, prave male građanske palače europskog stila, koje svojom arhitekturom podsjećaju na tadašnje graditeljstvo Beča, Zagreba i Osijeka. Na praznoj parceli, gdje je nekada bio prvi gradski magistrat, 1875. podignuta je jednokatna zgrada "građanske učione" u kojoj je kasnije otvorena Gimnazija, a 1921. dozidan je i drugi kat zgrade u kojem se danas nalazi Strojarski fakultet. Iste je godine proširena i "gombaonica" u dvorištu škole, sagrađena u švicarskum stilu za potrebe tjelovježbe. Stradanjem u Drugom svjetskom ratu i gradnjom tijekom perioda socijalizma prostor Trga je masakriran nizom arhitektonskih pogrešaka koje su ignorirale naslijeđene vrijednosti grada i njegove stoljetne baštine. Uništen je središnji dio parka uz rub trga, koji je bio jedan od najljepših spomenika parkovne arhitekture u Hrvatskoj. Današnje rješenje plohe Trga potječe s početka 30-tih godina 20. stoljeća, kada je Trg prvi put asfaltiran. Osvjetljenje Trga bilo je riješeno redom visokih kandalabera sredinom Trga koji su bili jednaki onima na zagrebačkom Jelačić placu. Trg se u to doba tako i zvao. Poslije rata je dobio ime Trg Maršala Tita a danas se zove Trg Ivane Brlić Mažuranić. Istodobno s asfaltiranjem, s plohe Trga je uklonjena njegova najvažnija stoljetna funkcija - tržnica. Prije asfaltiranja, Trg je bio prekriven kaldrmom od velikih kamenih oblutaka, koji su početkom 20. stoljeća dodatno prekriveni sitnijim šljunkom. Tijekom Domovinskog rata ovaj trg, mada je to nevojni cilj, često je bio cilj raketnih i topničkih napada neprijatelja iz Bosne te su mnoge zgrade i sama ploha trga značajno oštećeni.
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
