|
|
|
|
|
|
| ||||
|
|
|
| |
|
|
|
| ||
| www.sbonline.net |
|
2000 GODINA POVIJESTI - RIMSKA MARSVNNIA | ||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Slavonski Brod online > MARSVNNIA > Istraživanja 2002
Na sjeveru turska fortikacija iz srednjeg vijeka (l6.st.) a na jugu tragovi 1800 godina starog rimskog civisa Marsunije (u najsjajnijim danima mogao je brojati i do 5 tisuća ljudi) s pravom su u središtu svih zbivanja u Slavonskom Brodu. U prvih devet dana zaštitnih istražnih radova, šestočlana ekipa Muzeja brodskog Posavlja potvrdila je na probnim sondama (sjeverna ispred RK Vesna te južna uz gradski kej) gotovo sve ranije pretpostavke o iznimnim arheološkim nalazima. Ispod središnjeg gradskog trga nalazi se najstarija gradska jezgra čije naseljavanje seže sve do prapovijesti. - Prapovijest, kasno brončano doba, Kelti, Rim, srednjovjekovni i turski Brod; Vojna krajina...sve je tu! - kaže prof. Jesenka Miškiv, voditeljica istražnih radova na južnoj sondi koja je po bogatstvu nalaza već sada pravi arheološki "rudnik". Već na četvrtom "štihu", prvi otkriveni metar otkrio je velike, češljasto ukrašene komade amfora, tzv. "pitosa" u kojima su rimski patriciji čuvali hranu; rimske kovanice (vjerojatno iz lokalnih kovnica u Siscii/Sisku ili Sirmiumu/Sremskoj Mitrovici) prekrasnu rimsku fibulu (ukrasnu kopču za odjeću), dio prstena, komadiće rimskog stakla te vjerojatno prvi trag čvrste arhitekture Marsonije - stiliziranu "štukaturu" u obliku zmije. - Vjerojatna granica ovog lokaliteta je između Starčevićeve i Mesićeve ulice, tako da očekujemo proširenje radova te pojačanje ekipe kolegama iz struke, kaže prof.Miškiv. Na sjevernoj sondi, veličine stotinjak četvornih metara, ekipa koju vodi ravnatelj brodskog muzeja prof. Josip Lozuk na tragu je nedostajuće kockice rane srednjovjekovne povijesti Broda. - Sada smo na dubini od 2,5 m, u vanjskom opkopu sjevernog bedema turske fortifikacije. Danas ili sutra (četvrtak/petak - op.aut.) očekujemo nailazak na sami bedem te na sjeverna gradska vrata (zapadna su već locirana 1997.g. na području velike gradske tvrđe). - Prema očekivanjima, naišli smo u plićim slojevima na nalaze iz austrougarskog i turskog doba, no pravi cilj je otkrivanje pravca i smjera u kojem se pružao bedem, o čijem postojanju svjedoči do danas najstarija poznata karta Broda iz 1697.g., kaže prof. Lozuk. Na potezu između južne i sjeverne sonde, očekuje se pronalazak turskog groblja, na kojega upućuju raniji nalazi tri turska groba još za istražnih radova na centru Hlapić. Nakon 1997.g. kada je brodski muzej na autocesti kod Zadubravlja - na površini od 20 tisuća četvornih metara - vodio najveće arheološke radove u Hrvatskoj, brodski muzealci opet imaju pune ruke posla, i to u godini koja se već približila 70-toj obljetnici postojanja. Muzej je osnovan 1934.g. a danas je po bogatstvu muzejske građe uz bok najvećem muzeju u Slavoniji, u Osijeku. U ekipi Muzeja brodskog Posavlja nalaze se i dva buduća brodska arheologa, Davorka Glavačević i Vjekoslav Iličić. Radovi na obnovi Korza odvijaju se uporedo s arheološkim, i za sada su u fazi postavljanja infrastrukture izvan mogućih arheoloških lokaliteta. Saša Radivojević, PH
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
