|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
publicirano CMS alatom CM3, (C) SBNET 2002
|
|
|
|
Slavonski Brod online > MARSVNNIA > Rimsko doba
Tijekom dva tisu?lje?a svoje postojanosti Brod je promijenio tri imena. U anti?ko doba zvao se Marsonija, u srednjem vijeku Stari Grad, a od 13. stolje?a spominje se obližnje selo Brod. Berislavi?i su u 15. stolje?u izgradili novi Brod i od toga vremena ovo nase- lje nije više mijenjalo svoj položaj niti ime. S obzirom da Brod postoji ve? preko dvije tisu?e godina, o?ito je da se nalazi na položaju koji je uvijek imao izuzetno zna?enje.
Prva naselja na tome prostoru poznata su od vremena neolitika. Star?eva?ka kultura na brdu Igra?u poviše Tomice i u Galovu pokazuje da su tu živjeli ljudi u zemunicama i bavili se lovom i moti?arskim ratarstvom. U doba sopotske kulture poznata su naselja kod Donje Bebrine i Kloko?evika. Ona su se sastojala od jednostavnih drvenih ku?ica s jednom prostorijom. Eneolitsko naselje kod Donje Bebrine pokazuje ve? znatan napredak. Tadašnje ku?e imale su pravilnu pravokutnu osnovicu, dvije prostorije i trijem.
U bron?anom dobu bilo je oko Broda više naselja, što potvr?uju nalazi predmeta iz tog doba. Tijekom halštata odvijao se na brodskom podru?ju proces etnogeneze panonskih Ilira. Istodobno se otvaraju i prometne veze s udaljenim krajevima. Trgova?ke karavane, koje prolaze brodskim podru?jem, dopremaju ovamo robu iz alpskih krajeva sa zapada, iz širokog kruga podunavskih zemalja sa sjevera i istoka te jadranskih luka na jugu. U doba latena na brodsko podru?je stižu Kelti. Oni su ovamo donijeli poznavanje obrade željeza. Kelti nisu potisnuli panonsko-ilirske starosjedioce s brodskoga podru?ja, ve? su im se samo nametnuli kao vladaju?i sloj. ?ini se da su upravo Kelti na uš?u Mrsunje u Savu osnovali utvrdu s naseljem koje je dobilo ime Marsonija prema nazivu spomenute rijeke. Prema tome, Marsonija bi mogla potjecati iz tre?ega stolje?a prije Krista, što zna?i da Brod postoji ve? 2300 godina. S rimskim osvajanjem Panonije Marsonija postaje prvorazredno prometno ?vorište na putu koji je povezivao anti?ku Sisciju i Sirmium. Prema Peutingerovoj tabli ona se nalazila na lijevoj obali Save neposredno uz prijelaz preko rijeke. Ozna?ene udaljenosti na spomenutoj tabli pokazuju da se Marsonija nalazila na lokaciji uš?a rijeke Mrsunje u Savu. Njezino ime potvr?uje da se nalazilo uz istoimenu vodu (Mrsunja, tj. Crna voda) i o?ito je prema njoj dobila svoj toponim. Marsonija je u doba Rimljana bila vojno i upravno središte svoje okolice. Agrarno stanovništvo oko nje ?inili su ovdašnji starosje- dioci, Breuci, koji su se tu tijekom vremena u velikoj mjeri romanizirali. Marsonija se od uš?a Mrsunje u Savu postupno širila prema istoku i vjerojatno je svoj maksimum dosegnula do mjesta gdje je u 18. stolje?u izgra?ena brodska tvr?ava.
Rimska Marsonija je propala u 5. stolje?u pri prodoru Huna u naše krajeve. U 6. stolje?u naseljuju se oko nje Slaveni, a od 7. stolje?a stižu ovamo Hrvati. Oni su tu zatekli ruševine staroga grada, pa su stoga svoje naselje nazvali najprikladnijim imenom - Stari Grad. O tom naselju povijesni izvori po?inju govoriti tek krajem srednjega vijeka kada je pokraj njega postojala i manja tvr?ava.
Literatura:
M.Mirkovi?, monografija o Brodu
|
|
|
