Slavonski Brod, povijest - MARSVNNIA
Na sjeveru turska fortikacija iz srednjeg vijeka (l6.st.) a na jugu tragovi 1800 godina starog rimskog civisa Marsunije (u najsjajnijim danima mogao je brojati i do 5 tisu?a ljudi) s pravom su u središtu svih zbivanja u Slavonskom Brodu. U prvih devet dana zaštitnih istražnih radova, šesto?lana ekipa Muzeja brodskog Posavlja potvrdila je na probnim sondama (sjeverna ispred RK Vesna te južna uz gradski kej) gotovo sve ranije pretpostavke o iznimnim arheološkim nalazima. Ispod središnjeg gradskog trga nalazi se najstarija gradska jezgra ?ije naseljavanje seže sve do prapovijesti. - Prapovijest, kasno bron?ano doba, Kelti, Rim, srednjovjekovni i turski Brod; Vojna krajina...sve je tu! - kaže prof. Jesenka Miškiv, voditeljica istražnih radova na južnoj sondi koja je po bogatstvu nalaza ve? sada pravi arheološki "rudnik". Ve? na ?etvrtom "štihu", prvi otkriveni metar otkrio je velike, ?ešljasto ukrašene komade amfora, tzv. "pitosa" u kojima su rimski patriciji ?uvali hranu; rimske kovanice (vjerojatno iz lokalnih kovnica u Siscii/Sisku ili Sirmiumu/Sremskoj Mitrovici) prekrasnu rimsku fibulu (ukrasnu kop?u za odje?u), dio prstena, komadi?e rimskog stakla te vjerojatno prvi trag ?vrste arhitekture Marsonije - stiliziranu "štukaturu" u obliku zmije. - Vjerojatna granica ovog lokaliteta je izme?u Star?evi?eve i Mesi?eve ulice, tako da o?ekujemo proširenje radova te poja?anje ekipe kolegama iz struke, kaže prof.Miškiv. Na sjevernoj sondi, veli?ine stotinjak ?etvornih metara, ekipa koju vodi ravnatelj brodskog muzeja prof. Josip Lozuk na tragu je nedostaju?e kockice rane srednjovjekovne povijesti Broda. - Sada smo na dubini od 2,5 m, u vanjskom opkopu sjevernog bedema turske fortifikacije. Danas ili sutra (?etvrtak/petak - op.aut.) o?ekujemo nailazak na sami bedem te na sjeverna gradska vrata (zapadna su ve? locirana 1997.g. na podru?ju velike gradske tvr?e). - Prema o?ekivanjima, naišli smo u pli?im slojevima na nalaze iz austrougarskog i turskog doba, no pravi cilj je otkrivanje pravca i smjera u kojem se pružao bedem, o ?ijem postojanju svjedo?i do danas najstarija poznata karta Broda iz 1697.g., kaže prof. Lozuk. Na potezu izme?u južne i sjeverne sonde, o?ekuje se pronalazak turskog groblja, na kojega upu?uju raniji nalazi tri turska groba još za istražnih radova na centru Hlapi?. Nakon 1997.g. kada je brodski muzej na autocesti kod Zadubravlja - na površini od 20 tisu?a ?etvornih metara - vodio najve?e arheološke radove u Hrvatskoj, brodski muzealci opet imaju pune ruke posla, i to u godini koja se ve? približila 70-toj obljetnici postojanja. Muzej je osnovan 1934.g. a danas je po bogatstvu muzejske gra?e uz bok najve?em muzeju u Slavoniji, u Osijeku. U ekipi Muzeja brodskog Posavlja nalaze se i dva budu?a brodska arheologa, Davorka Glava?evi? i Vjekoslav Ili?i?. Radovi na obnovi Korza odvijaju se uporedo s arheološkim, i za sada su u fazi postavljanja infrastrukture izvan mogu?ih arheoloških lokaliteta. Saša Radivojevi?, PH
Printed from SLAVONSKI BROD ONLINE Document URL http://www.sbonline.net/marsvnnia/ |
||||||||