ARHIV I KNJIŽNICA OBITELJI BRLIĆ

SLAVONSKI BROD - U nedjelju će Brod i Hrvatka proslaviti 130. godišnjicu rođenja velike hrvatske književnice, prve hrvatske članice Akademije znanosti i umjetnosti, potomka znamenitoga bana-pučanina Mažuranića i snahe ugledne brodske građanske obitelji Brlić. Možda društvena skrb o baštini obitelji Brlić nije bila dovoljna niti sustavna, ali ne možemo reći da je nije bilo. Jedan od razloga, zašto se društvo nije bolje skrbilo za pokretnu i nepokretnu imovinu Brlićevih, a koji ni danas u javnosti nije sasvim jasan, jest činjenica da se radi o privatnom vlasništvu.

Što se do sada poduzimalo?

-1931. Ivana Brlić-Mažuranić piše oporuku kojom Knjižnicu i arhiv ostavlja sinu dr. Ivanu Brliću

-1938. nakon smrti Ivane Brlić-Mažuranić, dr. Ivo Brlić kani Knjižnicu i arhiv preseliti u Zagreb. Na nagovor sestre Zdenke (Brlić) Benčević od toga odustaje. O Knjižnici i arhivu dalje će sve do svoje smrti (1984.) brinuti Zdenka. Tijekom kratkog povratka u Brod druga Ivanina kći Nedeljka (Neda Brlić) Mohaček preuzima brigu do svoje smrti 1973., a zatim posao nastavlja Zdenka koja 1973. u Vijestima muzealaca i konzervatora Hrvatske piše tekst: Kuća Brlićevih u Brodu - Memorijalna kuća Ivane Brlić-Mažuranić.

- 1941. - 1946. U vrijeme II, svjetskog rata Knjižnica i arhiv su u vlasništvu dr.Ive Brlića, ali o njima brigu vodi dr. Aleksandar Milčić (suprug Ivanine kćeri Zore). Nijemci su za vrijeme okupacije izbacili stvari iz kuće, pa ih je dr. Milčić pokupio i sremio u podrum kuće na glavnom trgu, dio stvari smješten je kod dr. Vatroslava Brlića (Radićeva obala 3) gdje je dio oštećen u bombardiranju. Spašeno i popravljeno preneseno je u Brlićevac kao i dio gimnazijske knjižnice (također dio ostavštine Brlićevih). Poslije rata stvari iz podruma na Jelačićevu placu prenesene su na kat zgrade, u prizemlje uselio Okružni narodni sud.

- 1945. Odbor za kulturu i umjetnost Ministarstva prosvjete FDH od Okružnog narodnog odbora u Slavonskom Brodu traži da se dostavi izvještaj o Brlićevoj biblioteci arhivu te privremeno zaštite prostorije u koje su smješteni

- 1946. Konzervatorski zavod NRH donosi rješenje da se zbirka spisa od prve polovine 18. st. koja je bogata građom ilirskog pokreta i revolucije 1848, stavlja pod zaštitu države

-1957. Pod zaštitu države stavljena cijela zbirka - umjetnine, namještaj, porculan, slike, oružje, glazbala, knjižnica i obiteljski arhiv proglašeni su spomenikom kulture (poticaj dao Muzej brodskog Posavlja, suglasnost dali članovi obitelji)

- 1966. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture pod zaštitu stavlja i kuću Brlićevih

-1975. Potvrđeno da su i kuća na Trgu I.B.Mažuranić i cijela zbirka zašiićeni spomenik kulture. Taj status imaju i danas. Kuća i arhiv privatno su vlasništvo. Obitelji je u nacionalizaciji oduzeto prizemlje kuće na glavnom građskom trgu, što je Republika Hrvatska denacionalizacijom prije dvije godine vratila Božičku Mohačeku, koji je naslijedio i ostali dio kuće

-1984. Nakon smrti Zore Benčević Arhiv i knjižnicu obitelji Brlić naslijedio Viktor Ružić, koji je vlasnik i kuće u Kozarčevoj 4a. Kuću na Trgu I. B. Mažuranić naslijedio Božičko Mohaček (sin Nede Brlić), nastanjen u Londonu

- 1989. Viktor Ružić traži republička sredstva kako bi se zgrada snimila na mikrofilmove, čime bi bila popisana po arhivističkim pravilima i dostupna javnosti a zaštićena od oštećivanja i otuđivanja. On je odobrio i otvaranje zbirke za javnost - dežura knjižničarka Gradske knjižnice Vesna Crnković-Nosić

- 1991. Radi ugroženosti od neprijateljskih napada, cijela zbirka premještena na čuvanje u Čakovec.

- 1992. Umro Viktor Ružić. Zbirku naslijedila supruga Gilda.

- 1997. Zbirka se vraća u Brod, ali ne u kuću na Trgu I.B. Mažuranić već u Kozarčevu 4a. Počinje sustavno mikrofilmiranje arhivske građe. Građu su prethodno pregledali i ponovno složili djelatnici Državnog arhiva u Slavonskom Brodu. Snimanje na mikrofilmove financirali Ministarstvo kulture te Grad Slavonski Brod.

-2001. Gilda Ružić potpisuje ugovor s Gradom Slavonskim Brodom - Knjižnica i arhiv dani gradu Brodu na čuvanje, javno prezentiranje i korištenje za stručne, znanstvene i kulturne potrebe

-2003. Na poticaj Dragice Bognar u Zagrebu se pod motom "Gdje je Ivana" ponovno pokreće inicijativa za otkup kuće Brlić i otvaranje muzeja Ivane Brlić-Mažuranić


Dunja Vanić
PH, 16.travnja 2004.