Vojno-redarstvenom akcijom Bljesak, koja je počela u svitanje 1. svibnja 1995. a trajala samo 86 sati, pometen je agresor sa područja zapadne Slavonije. Sve je bilo gotovo u nepuna dva dana, a srpska paravojska tako je panično bježala u Bosnu preko mosta između Stare i Bosanske Gradiške da su na tom putu čak i gazili vlastite pješake tenkovima. Bio je to kraj četverogodišnje okupacije toga dijela Hrvatske pod kojom je agresor držao dio Psunja, Pakraca, područje od zapadnog prilaza Novoj Gradiški do istočnog prilaza Novskoj te područje Jasenovca.

Sve je počelo u ranim devedestim u okviru paklenog plana Miloševića i bratije po kojem je politikom obmane masa i oružjem JNA trebalo ostvariti veliku Srbiju a protjerati sve koji nisu srpske narodnosti i uzeti njihovu zemlju i imovinu. Izaslanici Beograda i Knina pobunili su područja zapadnog dijela Slavonije i nagovorili hrvatske građane srpske narodnosti da se odmetnu od hrvatske vlasti i države plašeći ih kako će ih hrvatska vlast ubiti, otjerati i slično. Strateški cilj je bio odsjeći cijelu Slavoniju od Hrvatske i pripojiti je Srbiji a ti obmanuti ljudi su postali alat i konačni i sami žrtve Miloševićevih planova. Tzv. JNA je dovozila na Psunj oružje i dijelila ga Srbima. Počeli i mitinzi, napadi na Hrvate, podmetanje eksploziva i konačno je počela otvorena srpska pobuna i oružane akcije protiv hrvatske vlasti. Agresor iza kojeg je stajala tzv. JNA je bio jači od tada slabo naoružanih hrvatskih snaga, presjekao je autocestu Zagreb – Lipovac od Grabovca kod Novske do Nove Gradiške, pao je Jasenovac a prije njega i Banovina. Srbi su na privremeno okupiranom području sjeverno od Save ustrojili "SAO Zapadne Slavonije" čija je marionetsku vlast bila dirigirana, kao i ostalim okupiranim dijelovima Hrvatske, iz Miloševićevog kabineta.

Tijekom okupacije zapadne Slavonije uspostavljen je kontakt “SAO Zapadne Slavonije” i hrvatskih vlasti pa je okupacijskim vlastima dozvoljena kupnja goriva na Ininim crpkama na autocesti kod Nove Gradiške i u Lipovljanima ako oni omoguće nesmetan prolaz autocestom. No, taj sporazum okupacijske horde nisu poštivale. U to vrijeme nad Hrvatima su počinjeni zločini u Bučju i drugim mjestima, u zasjedama na cesti Pakrac – Požega su nastradali mnogi slučajni prolaznici, za što nitko od lidera marionetske tvorevine nije još odgovarao. Napadima na ostatak teritorija Hrvatske iz samoproglašene "SAO" kao i učestalim oružanim napadima, pljačkama i ubojstvima putnika civila na autocesti Zagreb - Lipovac te okupaciji dijela teritorija hrvatska vlast je morala stati na kraj oružjem. Odlukom predsjednika Tuđmana vojno - redarstvenom operacijom Bljesak za 86 sati oslobođena je cijela zapadna Slavonija.

Operacija je počela 1. svibnja u 5 sati i 21 minutu. Snage Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova imale su ukupno 16.374 pripadnika s 103 topnička oruđa, 53 topa za protuoklopnu borbu, 29 tenkova i 12 oklopnih transportera. Na strani pobunjenih Srba čekalo ih je 18. korpus sa 4770 vojnika i policajaca, 47 topničkih oruđa, 12 topova za protuoklopnu borbu, devet tenkova i tri oklopna transportera.

Nakon prvog dana snage HV-a i MUP-a uspjele su ostvariti glavne zadaće presjecanjem privremeno okupiranog područja čime su snage 18. korpusa podijeljene na dva dijela. Hrvatske snage uspostavile su nadzor nad autocestom i stavile u poluokruženje Okučane. Radi sprječavanja dovođenja pojačanja pobunjenicima iz Republike Srpske u Bosni, HV je presjekao cestu Stara Gradiška – Okučani. Oslobađanjem Jasenovca postavljen je pontonski most preko Save i hrvatske snage su ušle i u okupirani dio Banovine i Korduna. Sljedeći dan oko 13 sati oslobođeni su Okučani a snage 18. korpusa koje su ostale sjeverno od Benkovca Okučanskog su se predale. Pregovori o predaji ostatka od oko 1500 srpskih pobunjenika trajali su 3. i 4. svibnja do 12 sati. Posljednji očajnički potez okruženog ostatka 18. korpusa bio je neuspješan proboj u noći između 3. i 4. svibnja, pa su ih hrvatske snage vatrom prisilile na bezuvjetnu predaju. Četvrtog dana, oko 19 sati, akcija Bljesak je službeno završena izdavanjem zapovijedi za plansko izvlačenje hrvatskih postrojbi s oslobođenog terena.

Tijekom akcije Bljesak poginulo je 30 hrvatskih vojnika i policajaca a ranjeno stotinjak. Poginulo je 350 do 450 neprijateljskih vojnika a ranjeno više od tisuću. Zapadni dio Slavonije je oslobođen i očiščen od okupacijskih snaga a ova vojno-redarstvena akcija je bila uvod u niz vojnih operacija koje su završile "Olujom" koja je srušila velikosrpski san "o Srbiji do Virovitice i Karlobaga". U Brodsko-posavskoj županiji se dan oslobođenja zapadnog dijela Slavonije obilježava svakog 1. svibnja a 2. svibnja je proglašen za Dan županije.


Hvala hrvatskim braniteljima koji su s puškom u ruci oslobodili Domovinu i slava onima koji su dali život za slobodnu Hrvatsku. Sućut svim obiteljima koje su pretrpjele žrtve u Domovinnskom ratu. Ovo je jedan od dana sjećanja i počasti.

/Željko Klindžić/