Prošlog tjedna završena su ovogodišnja istraživanja na lokaciji Galovo, najvećem i najstarijem naselju iz ranog kamenog doba u Hrvatskoj i jednom od najstarijih u Europi. Lokalitet Galovo, star osam tisuća godina, tj. 5700 godina prije Krista, nalazi se četiri kilometra od centra grada Slavonskog Broda a i ove godine arheološki tim pod vodstvom dr.sc. Kornelije Minichreiter, iz zagrebačkog Instituta za arheologiju, pronašao je mnogo zanimljivih nalaza.


Pored ponovne potvrde da se radi o pravom megapolisu starčevačke kulture, arheolozi su zadovoljni nalazima figurica od životinjske kosti od kojih jedna vjerojatno predstavlja ovna. To je prvi puta da je otkrivena ovakva vrsta predmeta na ovom nalazištu. Druga posebnost ovog načlazišta je brojnost žrtvenika, malih glinenih predmeta različito oblikovanih čija namjena još nije potpuno objašnjena. Nađeni su žrtvenici ukrašeni ureznim ukrasima i s životinjskim protomama. Do sada je iskopano 80 žrtvenika što je izuzetno veliki broj, a kasnija će istraživanja otkriti i njihovu pravu namjenu.

Ove godine smo istražili 150 kvadratnih metara površine s tim da smo potpuno istražili dvije zemunice. Jedna je radnog karaktera i u njoj smo našli tri peći za pečenje glinenog posuđa i malih glinenih predmeta. Manja zemunica je veličine je 7x7 metara a druga veličine 15x5 metara je bila stambeni objekt. U obje zemunice pronađeni su brojni ulomci glinenog posuđa i kamenih izrađevina, oruđa i oružja - kaže dr. Minichreiter, Osim keramičkih i kamenih predmeta otkriveni su i utezi za tkalački stan, kao i prostor u kojem je stajao. Do sada je istraženo više od 2500 kvadratnih metara, a prema dosadašnjim spoznajama istraživanje će potrajati nekoliko desetaka godina. Galovo je posebno i po tome što je tu otkriven prostor gdje su ukapani mrtvi što je dosta rijetko u starčevačkoj kulturi. Stručnjaci na osnovu dosadašnjih otkrića kažu kako je ovo nalazište možda važnije od mnogih do sada poznatih.

Po svemu sudeći, brodski kraj je odgovarao ljudima mlađeg kamenog doba. Nakon ledenog doba klima je postajala ugodnija za življenje, a blizina brežuljka Dilj-gore, brojnost potočića i plodna zemlja osiguravala im je dovoljno hrane, dok im je Sava pružala mogućnost "plovidbe" i kontakt s drugim kulturama.


Ž.Mužević