SLAVONSKI BROD - Nije bilo šampanjca, nije bilo ni temeljnog kamena, na skromnom je skupu predstavljen projekt "težak" 55-60 milijuna kuna, koji će dogodine značiti 20, možda 30-ak radnih mjesta u brodskom Remontu i proizvodnji željezničkih vozila HŽ-a. Nije prošlo ni mjesec dana, PZC i kooperanti su započeli radove, a Brodska ekološka udruga Zemlja (BEUZ), investiciju u Praonicu željezničkih vagona za domaće i regionalne potrebe već naziva ekološkom bombom usred Slavonskog Broda. Praonica je, naime, na kojih petsto metara zračne linije od središta grada na Savi.

- Zašto sve ide pod velom tajnosti, bez studije utjecaja na okoliš, koja čudom naših propisa za praonicu vagona nije ni predviđena, samo su dio sumnji što ih u ekološki aspekt investicije izražava dopredsjednik BEUZ-a, a potkrjepljuje ih podacima iz projekta. Radi se o pranju 1.100 jako zagađenih vagona godišnje, koji prevoze mazut, dizel, benzin, melasu, jestivo ulje, herbicide, umjetna gnojiva, magnetit i druge raznorodne opasne tvari.

Onda i za pranje trebaju različiti kemijski tretmani. To otežava, dijelom i onemogućava, i biorazgradivost otpadnih voda, što je izravna opasnost za kanalizaciju. Učinkovitost je upitna i zato što je biorazgrađivanje dug proces, a računa se s brzim pranjem više vagona dnevno pa kad će se to onda stići. Sve to znači do 120.000 "kubika" opasnih otpadnih voda i tisuće tona krutog otpada godišnje.

Upravo zbog biološkog pročišćavanja otpadnih voda i golema ostatka krutih tvari, BEUZ tvrdi da u opasnosti nisu samo voda nego i zrak i tlo.

- Već samo biološko pročišćavanje znači neopisiv smrad za okolicu u kojoj su nedaleko dječji dispanzer, restoran, uprava "Đ. Đakovića" i poslovni toranj s jedne, a oba kolodvora i stambene zgrade s druge strane, kaže Lukić. Od jednih vagona tone opasnog krutog otpada završit će na deponiju jer Cementara u Našicama još godinama neće ga moći spaljivati, od drugih će se pri čišćenju stvarati eksplozivne smjese plinova, a u blizini iskrenja. Da je drukčije, praonicu ne bi dobio Brod. A sve to zbog desetak radnih mjesta, jer proces je automatiziran. Z

A u RPŽV-u se pak ne mogu načuditi ovim tvrdnjama.

- Kao da mi ne znamo o kakvim se onečišćenjima radi, zato u to i ne ulazimo preko noći, pa pripremamo se od 2001. I baš se ekologiji posvetila puna pažnja, kaže direktor RPŽV-a Jakob Mađarević. Što da kažem, ako su usporedne analize u Njemačkoj pokazale da će izlazna voda biti čista gotovo koliko i ova iz vodovoda. Ili da takva praonica, još nešto starije tehnologije, postoji i u središtu Beča, a tamo se nije dogodilo baš ništa od onoga čime nas plaše ekolozi, bez razloga sijući paniku u Brodu.

Z.M. Glas Slavonije