Sigurno se pitate što je to, koliko i zašto morate plaćati vodnu naknadu. Koliku će vodnu naknadu građanin morati platiti ovisi o području na kojem živi, nekretninama koje posjeduje i sličnim stvarima. Vlada je donijela naputak o tome kolike mogu biti minimalne stope za pojedina područja Hrvatske, što ovisi od regije, stanja gospodarstva, poljoprivrede.

E, famozna slivna vodna naknada, jedan od onih brojnih računa koji nam se ispostavljaju na kućne adrese je prikupljanje novca za zaštitu od poplava, održavanje vodnogospodarskih objekata, lokalnih objekata poput: kanala, nasipa, čepova, sifona, itd. Ona je praktično jedini izvor prihoda iz kojih se financiraju radovi na lokalnim vodama. Obračunava se i naplaćuje od 1996. godine kada Zakon o financiranju vodnog gospodarstva te Zakonom o vodama definiraju obveze plaćanja i korištenje tog novca.


Voditelj Vodnogospodarske ispostave Brodska Posavina, Davorin Piha, u Brodskom listu kaže kako doista poneki ne razumiju što se iza toga krije, pa onda što to uopće plaćaju. Objašnjava puku što je slivna vodna naknada i za što Hrvatske vode koriste te prihode. No, njihova djelatnost, kako i sam navodi, ipak ostaje u sjeni, pa malo ljudi primjećuje da se nešto radi iako je korist od njihova posla, kako on kaže, velika. Ljudi su jednostavno za sve ove godine, od kada je sustav za zaštitu od poplave uspostavljen, navikli živjeti bez poplava pa im se čini da se ništa ne radi. A to baš i nije tako. Najbolji primjer je Njemačka koja je u proteklih 10 godina imala osam katastrofalnih poplava. Kod nas ipak nije bilo poplava takvih razmjera što znači da naš sustav obrane ipak funkcionira. Ili smo veći vjernici pa nas bog štedi.

Ukupno je planirano na površini od sto i deset tisuća hektara županijskog teritorija koji pokriva ispostava Brodska Posavina prikupiti 12,8 milijuna kuna. Naplata naknade je različita, a i uplatnice se šalju na različite načine. Za gospodarstvo je plaćanje raspodijeljeno u 12 jednakih rata, a za poljoprivredno zemljište se plaća kvartalno - 4 puta godišnje.

Do devedesetih godina se slivna vodna naknada naplaćivala zajedno sa porezom, odnosno mirovinskim i zdravstvenim obvezama. Naplata je bila negdje između 90 i 95%. Otkada se osnovica i obračun promijenio naplata je katastrofalna. Obveznici naknade su smatrali da ju ne trebaju plaćati, a nije bilo načina da ih se na to prisili. Prošle godine je naplaćeno 6,1 milijuna ili oko 48% od plana. Kod vlasnika poljoprivrednog zemljišta naplativost iznosi svega 14,78%.


Zato jer bog šalje kišu a Vlada vam to hoće naplatiti, možete ostati na kiši bez krova nad glavom!

Naplatioci tri puta idu kod svakog obveznika, ukoliko on ne želi potpisati ili nije kod kuće. Nakon toga uplatnice se šalju poštom za sada bez povratnice. Vlada je dala odobrenje da se ide u prisilnu naplatu, prve opomene već su poslane. Dio dužnika se javio, a za one koji nisu, slijedi predaja dokumentacije sudu, sjedanje na plaće i mirovine, te na posljetku na nekretnine.

Hrvatske vode iznijele su plan utroška novca za ovu godinu. Započeti su radovi na peru kod Poloja, pa Poloj postati bogat pijeskom kao nekada. Radi se nova vodna stepenica na istočnom lateralnom kanalu (Glogovica) gdje se obnavlja se lijeva obala, obala ispod mosta u Vrazovoj ulici, te vodna stepenica nizvodno od mosta. Nastavlja se rekonstrukcija savskog nasipa, uređenje se Mrsunja, most na Veketušu, te saniraju dva klizišta na Glogovici kod Poljoprivredne škole.

Eto, sada smo vas prosvjetlili. Molite se bogu da ne pada previše kiše.