Gospodarsko vijeće Županijske komore Sl.Brod, na 22. sjednici održanoj 20.srpnja raspravljalo je o rezultatima poslovanja trgovačkih društava brodsko-posavske županije postignutim u 2000.g. te o gospodarskim kretanjima u prvih 5 mjeseci 2001.g. Podaci iz završnih računa tvrtki su u korelaciji sa kretanjima na nivou Republike Hrvatske i, unatoč negativnom konsolidiranom rezultatu, svjedoče o znatno kvalitetnijim rezultatima poslovanja u odnosu na postignute u 1999.g.

1.015 trgovačkih društava ostvarilo je ukupni prihod u iznosu 4.083.576.615 kn što je za 1,1% više u odnosu na 1999.g. a ukupni rashodi su iznosili 4.111.444.579 kn ili 1,8% manje od ostvarenih u 1999.g. Dobit nakon oporezivanja ostvarena je u iznosu 152.237.401 kn i veća je od ostvarene u 1999.g. za 79,4%, a gubitak nakon oporezivanja je smanjen za 20,6% i iznosi 206.717.654 kn. Dobit je ostvarilo 708 tvrtki, a porez na dobit iznosi 26.612.273 kn i veći je od ostvarenog u 1999.g. za 7,4%. Kao i godinu dana ranije, ostvaren je negativni konsolidirani rezultat poslovanja (- 54.480.253) ali je isti smanjen za 69%. Broj zaposlenih u tvrtkama koje su predale završni račun za 2000.g. smanjen je 9% i iznosi 13.812.

Konsolidirani pozitivni rezultat poslovanja ostvarile su male i srednje tvrtke, no podatak da u zadnje dvije godine i ovaj segment poduzetništva bilježi pad broja zaposlenih svjedoči o nedovoljnoj učinkovitosti mjera kojima se potiče njegov razvoj, kao i o uskoj povezanosti naročito sektora malog poduzetništva sa velikim tvrtkama bez kojih se malo poduzetništvo teško može razvijati. Analizirajući ostvarene ukupne prihode po djelatnostima, porast u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je kod poljoprivrede, opskrbe električnom energijom, plinom i vodom, građevinarstva, prijevoza, obrazovanja, zdravstvene zaštite i ostalih društvenih i socijalnih uslužnih djelatnosti. Po udjelu u ukupnom prihodu, struktura gospodarstva brodsko-posavske županije je slijedeća:

-prerađivačka industrija…………………….37,80%
-trgovina……………………………………28,22%
-građevinarstvo……………………………..15,06%
-poljoprivreda, lov i šumarstvo……………... 7,25%
-poslovanje nekretninama……………………4,06%
-opskrba elekt. energijom, plinom i vodom….2,48%
-prijevoz, skladištenje i veze…………………1,97%
-hoteli i restorani……………………………...0,83%
-ostale djelatnosti……………………………..2,33%

Promatrajući konsolidirane rezultate po djelatnostima , veći gubici od dobiti (nakon oporezivanja) ostvareni su u poljoprivredi, prerađivačkoj industriji rudarstvu, opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, trgovini te hotelijerstvu i ugostiteljstvu, a analizirajući po oblicima vlasništva pozitivan konsolidirani rezultat ostvarili su privatni poduzetnici te tvrtke u zadružnom vlasništvu. Detaljniji uvid u ove podatke ukazuje da pozitivni rezultati poslovanja usko koreliraju sa stupnjem privatiziranosti tvrtke. Ovo potkrjepljuje podatak da je u tvrtkama koje su privatne od osnutka ukupan prihod po zaposlenom 2,8 puta a dobit po zaposlenom čak 60 puta veća od one u tvrtkama registriranim kao javno ili komunalno poduzeće.

Podaci po jedinicama lokalne samouprave svjedoče da se 75% gospodarskih aktivnosti odvija u gradovima Slavonskom Brodu i Novoj Gradiški, te da se na područjima od posebne državne skrbi odvija gotovo simbolična gospodarska aktivnost. Iz ovoga je očigledno da je nužno ispitati djelotvornost Zakona o područjima od posebne državne skrbi i Zakona o poticanju stranih ulaganja jer je izostalo gospodarsko oživljavanje ovih područja.

Industrijska proizvodnja u 2000.g. je za 1,8% a vanjskotrgovinska razmjena za 5,5% manja od ostvarene u 1999.g. Izvoz je smanjen 29,3% a uvoz je povećan 26,7%. U razdoblju siječanj-svibanj 2001.g. raspoloživi podaci svjedoče o daljnjem rastu broja nezaposlenih (18.522 u svibnju), neznatno manjoj insolventnosti te zaostajanju u isplaćenim prosječnim plaćama u odnosu na republički prosjek.

Pozitivna kretanja bilježe se u vanjskotrgovinskoj razmjeni gdje je izvoz u porastu za 23,2% a uvoz za 6,7%. Porast izvoza je najveći u proizvodnji proizvoda od metala, motornih vozila, strojeva i uređaja, namještaja, odjeće te u trgovini no pozitivni efekti istog dovode se u pitanje zbog aprecijacije kune koja negativno djeluje na izvoznike. Uvođenjem direktnog financiranja izvoznika od strane HBOR-a pod povoljnijim uvjetima, te uz pojednostavljenje procedure i kvalitetnijim praćenjem izvoznika od strane poslovnih banaka, moglo bi se bar djelomično anulirati negativne učinke stalnog jačanja kune.

Iz navedenih podataka vidljivo je da se vrlo sporo ostvaruju pozitivna kretanja u gospodarstvu koje će se uskoro, primjenom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, suočiti sa sve većom konkurencijom tvrtki i robe porijeklom iz Europske zajednice.

Zbog toga je nužno od strane svih državnih institucija poduprijeti jačanje i ekspanziju hrvatskih tvrtki posebno na tržišta susjednih i zemalja jugoistočne Europe. Podrška tvrtkama potrebna je jer se Hrvatska snažno otvara prema EU, a ove godine će se sklopiti i sporazumi o slobodnoj trgovini s Turskom i EFTA-om a očekuje se iduće godine i sa SRJ. Nakon šest godina prijelaznog razdoblja hrvatsko tržište bit će otvoreno prema većini europskih zemalja. Stoga će posebnu važnost imati podrška države u koncentraciji kapitala u domaćim tvrtkama kao i podrška njihovu nastupu na tržištima najvažnijih trgovinskih partnera Hrvatske.

Iz tih razloga, i ovom prilikom se ističe potreba angažiranja institucija brodsko-posavske županije na realizaciji inicijative (potaknute još 1992.g.) za osnutkom Carinarnice Slavonski Brod koja bi poduzetnicima omogućila jednostavnije, brže i jeftinije vanjskotrgovinsko poslovanje a omogućila bi i zapošljavanje stručnih djelatnika na poslovima koji se obavljaju u takvoj organizacijskoj jedinici. Sa velikim iznenađenjem primljena je informacija o ukidanju novogradiške carinske ispostave za robno carinjenje što nikako ne ide u prilog nastojanjima da se potrebe gospodarskih subjekata servisiraju što kvalitetnije kako bi im se omogućilo poslovanje pod jednakim uvjetima sa konkurencijom iz drugih dijelova Hrvatske. Cijenu aktualnog ustroja carinskih službi i odsustva pojedinih inspekcija koje poduzetnici brodsko-posavske županije čekaju i više dana (jer isti pokrivaju granicu sa Mađarskom, SRJ i BiH) plaćaju poduzetnici a i stanovnici županije jer se zbog navedenog dio robe nabavlja preko posrednika što ju u konačnici poskupljuje.

Ovo pitanje aktualizira se u trenutku osnivanja Slobodne zone Slavonski Brod koja bi, uz ostalo, mogla privući strane ulagače koji traže pogodnosti koje neka sredina nudi u odnosu na druge a odsustvo pojedinih carinskih službi svakako anulira dio pogodnosti slobodne zone.

Uz navedeno, postoje još brojne teme oko kojih treba razviti dijalog na relaciji Gospodarsko vijeće - područna i lokalna samouprava a radi zajedničkog djelovanja na realizaciji projekata za koje su poduzetnici zainteresirani (radne dozvole za izvođenje radova u Njemačkoj, međusobna suradnja tvrtki i institucija BPŽ, suradnja sa državnim upravnim tijelima i sl.).

Gospodarski subjekti koji su i u izuzetno teškim uvjetima opstali na tržištu i razvijali se, te oni koji u ovoj godini počinju sa poslovanjem (Slavonija Slad, Sušionica povrća, Slobodna zona Slavonski Brod, Luka Slavonski Brod) očekuju stvaranje poduzetničke klime bez koje je nemoguće očekivati izlazak iz trenutne situacije.

Realizacija projekata i aktivnosti pokrenutih od strane poduzetnika, osim poduzetnicima umnogome pomaže i sredini u kojoj oni i njihovi radnici žive i rade pa je za očekivati da im se od strane županijskih, gradskih i općinskih organa i tijela i pomogneu realizaciji istih.

Novi sustav financiranja školstva, zdravstva i socijalne skrbi i teret koji je prebačen na jedinice lokalne samouprave prijeti opasnošću od dodatnog opterećenja poduzetnika što bi moglo narušiti njihovu profitabilnost i konkurentnost a time i opstanak na tržištu. S ciljem pronalaženja rješenja kojima će se navedeno izbjeći, Gospodarsko vijeće nudi i očekuje bolju suradnju sa županijskim, gradskim i općinskim dužnosnicima.

Gospodarsko vijeće je raspravljalo i o nagradama Županijske komore Slavonski Brod za rezultate poslovanja ostvarene u 2000.g. U 2000.g. dobit je ostvarilo 708 tvrtki i to 676 malih, 28 srednjih i 4 velike. Nakon detaljne analize pokazatelja poslovanja Gospodarsko vijeće je donijelo odluku o dodjeli ZLATNIH PLAKETA najboljim poduzećima u tri kategorije:

Velika poduzeća: PAN d.o.o. Donji Andrijevci,
Srednja poduzeća: Chromos Svjetlost d.d. Lužani,
Mala poduzeća: Grading d.o.o. Cernik.


pripremio i na SB OnLine publicirao:
Krešimir Rudec, tajnik županijske komore HGK