pročelje zgrade na zagrebačkom trgu

Prošle godine preminuli francuski teoretičar postmoderne Jean Baudrillard, kao filozof, teoretičar društva i metafizičar kulture, brojnim je napisima analizirao umiranje realnosti, pa i historije postmodernističkog društva. Nestajanje individualnosti, društvenih klasa, rasa i spolnih razlika, rezultat su globalizacijske hyperrealnosti ili virtualne realnosti, proizvedene massmedijima i tehnologijom uopće. Tako je hyperrealnost stanje u kojem je realnost zamijenjena simulakrumom ili kada predstavljanje (reprezentacija) stvari postaje važnije od stvari same!
Umiranje činjenica i rađanje simulacija sveprisutni su, smatra Baudrillard, u globalizacijskoj strategiji, pa je preplitanje pojavnog i iluzornog temelj ključne teorije fikcije, koja se može simbolizirati kultnim filmom iz 1999. The Matrix.


kultni film the Matrix

Mutacije i simulakrumi (znakovi i simboli) virtualizacije spoj su naše stvarnosti i medija: televizije, filma, fotografije, reklama, stripa, graffita, kompjuterskih virtualnih realnosti; otkrivaju nam se, ne samo kroz konzumerizam i terorizam, nego kao dominacija znakova svuda oko nas:
-TV zamjenjuje stvarni život simulirajući ga
-jogging zamjenjuje iskonski poriv za kretanjem
-psihoterapija zamjenjuje spontanu duševnost
-organska hrana simbolizira izgubljene vrijednosti prehranjivanja
-rat u Golfskom zaljevu bio je stvarna video igra
-slike posvuda
-sveučilišta kao pedagoški incest ili očajnička inicijacija u praznu formu vrijednosti.

(http://plato.stanford.edu/entries/baudrillard/,
http://www.vanderbilt.edu/AnS/Anthro/Anth206/jean_baudrillard_and_hyperrealit.htm)

Artea



kompjuterska 3D grafika