Europa, je li to mjesto ili način?

Korištenje Interneta u Hrvatskoj počinje projektom CARNet 1993. - 1995. Od 1996. pristup Internetu u Hrvatskoj postaje javan, dakle to više nije nova stvar, deset godina je za nama.

U analizi deset godina razvoja weba u Hrvatskoj se uočava pojava da su svi drugi, osim politike i administracije, već toliko odmakli u korištenju nove komunikacijsko - informacijske tehnologije da taj "debalans" ponekad doslovno bode oči. Posebno je tako u županijama i gradovima na periferiji Hrvatske.

No čini se da tu nije u pitanju novac koliko neka vrst nemara o tome kako svijet putem Interneta vidi Hrvatsku ali i nezainteresiranost lokalne vlasti i politike za korištenje tog interaktivnog komunikacijskog kanala prema građanima. Kada usporedite vidljive primjere, nameće se zaključak - problem je u ljudima.

Internet nudi, osim globalne infrastukture za komuniciranje i publiciranje, i podlogu za razvoj sustava za elektroničko povezivanje građana i administracije. Prva faza razvoja ka sferama budućeg elektronički umreženog društva (e-City, e-Government, e-Society, e-Civilization...) je svakako prezentacija lokalne sredine i informiranje građana (broadcasting informacija). O tome koraku postoji i propis Ministarstva uprave RH (pp: nazivi ministarstava se mjenjanju, čini mi se da se tako zvalo) od prije više godina - svi gradovi i županije su odavno trebali imati web portale s prezentacijama i ažurnim informacijama za građane.

Za očekivati je bilo da će svi, od pojedinaca do institucija društva, iskoristiti šanse i mogućnosti koje pruža globalna mreža. Neki i jesu. Neki nisu jer ne znaju kako i zašto ili jednostavno neće.

Istraživanja i analize UN institucija upozoravaju da nove tehnologije poput Interneta, iako daju jako dobre rezultate u još bržem razvoju najbogatijeg i narazvijenog dijela civilizacije teško prodiru i jako malo mogu pomoći u razvoju siromašnih zemalja. Jer tamo vlada nepismenost, od elementarne do tehnološke, a i otvorenost ka učenju novoga je niži prioritet od problema golog preživljavanja od danas do sutra.

Tako je dakle Internet jedna od pojava koja u svijetu danas povećava jaz - razvijeni odmiču još brže a zaostali i siromašni zaostaju još više.

Web i lokalni izbori 2005. u Brodsko-posavskoj županiji

U pripremama za izbore i u preizbornim kampanjama stranke i kandidati bombardiraju građane plakatima, reklamama, plaćenim programima na radiju i televiziji. No ono što je raspoloživo svima pa i njima, jeftino je a moderno i poprilično efikasno - Internet, ili ne koriste uopće ili jako slabo ili naopako.

Iako penetracija Interneta prelazi 30% stanovništva RH (neki tvrde i 35) a dostupnost je lokalna, nacionalna i globalna taj komunikacijski kanal do obrazovanih i mladih ljudi je ostao u Brodsko-posavskoj županiji skoro sasvim prazan i neiskorišten.

Procjenjujemo da oko 40-50,000 ljudi u ovoj županiji koristi Internet a tome treba dodati puno studenata sa ovog područja, koji su u Zagrebi i širom Hrvatske, koji Internet koriste skoro svaki dan. Tu su i Brođani izvan Hrvatske, neki od njih će doći za izbore doma. Ne korištenjem Interneta se ne ignorira tehnologija već se zanemaruju oni na dugom kraju tog komunikacijskog kanala: mladi, pismeni, školovani Brođani - cvijet budućnosti ovog grada. Je li to slučajno ili namjerno izostavljanje tog sloja populacije?


Neki važni online objekti - službeni web portali gradova i Županije u Brodsko-posavskoj županiji su loši zanatski primjeri kao i primjeri još uvijek ekstenzivnog korištenja tehnologije publiciranja na Internetu. Kao takvi i ne mogu obaviti zadaću ažurnog službenog informiranja ni o sebi ni o Izborima.


Web sajt Brodsko-posavske Županije, lijepo šareno izgleda (design predloška je recimo OK) ali je koncipiran i realiziran prilično amaterski. Nije web portal samo skup stranica već i sustav za upravljanje sadržajem i još važnije - razvojni i redakcijski tim te implementacija procesa upravljanja sekcijama sadržaja portala ravno iz ureda županije.

O web sajtu Grada Broda, ne vrijedi puno pričati. Nakon što je SBONLINE pokrenuo taj sajt, uprava grada je to nastavila samostalno producirati a rezultat se, nažalost, globalno vidi. Prije dvije godine jedan časopis u analizi kako gradske uprave i turističke zajednice predstavljaju gradove Hrvatske "oprao" je www.slavonski-brod.hr i dao mu titulu najlošiji web sajt nekog grada u Hrvatskoj a taj sajt do danas i nije baš napredovao. Zadnje vijesti su skoro godinu dana stare pa nije vjerojatno da će tu biti informacija u svezi izbora 2005.


U novinama, na radiju i na lokalnom TV-u se u predstavljanju programa stranaka i kandidata govori između ostalog i o putu ka Europi, ka modernom svijetu, pa i o boljem korištenju IT i Interneta. Očigledno su fraze poput "IT i nove tehnologije" toliko zvučne da ih je šteta izbaciti iz predizbornog rječnika. No, malo je čudno da u govor te fraze stavljaju čak i oni koji niti znaju gdje su kompjuteru rogovi a gdje mu je rep a kamoli nešto o tim tehnologijama, strategijama, problematici i dobrobitima implementacije IT-a.

Koliko stranke u Brodsko-posavskoj županiji shvaćaju što je IT, Internet i nove tehnologije modernog svijeta i razumiju koliko im to može pomoći, kao i cijelom društvu koje žele voditi, najbolje ilustriraju činjenice kako ga koriste u doba izbora.

Većina stranka sa županijske i gradske izborne liste, pa čak ni velika stranka HDZ, uopće nemaju web stranice o svojoj organizaciji u B-Posavskoj županiji. Što reći o slučaju da na web stranici centrale stranke o našoj županiji objavi samo jedan telefonski broj i ništa drugo?

Lokalne organizacije stranaka koriste većinom samo komunikaciju "emajlom". Samo 3-4 ogranaka stranaka u Brodsko-posavskoj županiji ima web adresu i prezentaciju a interaktivni online kontakt s biračima nisu ni pokušali ostvariti.



Ž. Klindžić
SBONLINE.Net