Galovo 2002 - nastavak istraživanja

Ovoga tjedna nastavljeni su arheološki radovi na lokalitetu Galovo, četiri kilometra od centra Slavonskog Broda. Sada se već sa sigurnošću može reći da se radi o pravom "velegradu" iz mlađeg kamenog doba - najvećem na području sjeverne Hrvatske, starom oko osam tisuća godina, čiji su stanovnici živjeli u ranoj fazi starčevačke kulture.
Istraživanja, pod vodstvom dr. sc. Kornelije Minichreiter sa zagrebačkog Instituta za arheologiju, financira Ministarstvo kulture, te Muzej brodskog Posavlja i Institut za arheologiju. Ovo je jedino nalazište starčevačke kulture u Hrvatskoj koje se sustavno istražuje i već ta činjenica potvrđuje kako se radi o izuzetno vrijednom nalazištu, a analiza iskopanih predmeta metodom ugljika C- 14 potvrđuje da su pronađeni predmeti stari oko 5700 godina prije Krista. Dosadašnje arheološke spoznaje govore kako je osječko područje naseljeljeno prije šest tisuća, vinkovačko prije pet, a zagrebačko prije tri oko tisuće godina...

Pronađeni materijal pokazuje da naselje pripada ranoj starčevačkoj kulturi, tzv. „linear A stupnju" gdje su bojani ukrasi na keramici linearni, odnosno nema spiralnih ukrasa. Brojni ostaci životinjskih kostiju svjedoče kako su stanovnici započeli s prvim pripitomljavanjem životinja, kao i s prvim pokušajima obrađivanja zemlje. Stručnjaci, na osnovu dosadašnjih otkrića kažu kako je ovo nalazište ravno onima puno "razvikanijima" u znanosti i popularnim serijama.

Očito je ljudima iz ranog kamenog doba brodsko Posavlje odgovaralo: padine Dilj-gore protežu se skoro do same Save koja je svoje korito često mijenjala i plavila zemljište sve do samih naselja. Nakon ledenog doba ovdje je klima postaja sve ugodnija za življenje, a u određenim vremenskim razdobljima Savu su mogli prelaziti, odnosno broditi. Sava ih je hranila, plavila (ostavljala plodni mulj) i bila „ prometnica" pomoću koje su dolazili u dodir sa ljudima koji su živjeli na području današnjeg brodskog ili bosanskog Posavlja. Arheolozi očekuju da će ih i ove godine Galovo razveseliti brojnim otkrićima jer su - iako je istraženo 2000 kvadratnih metara, praktično tek "pokucali na ulazna vrata" ovoga naselja.

Ž.M.