HAK - najlošije gorivo toči se u Slavonskom Brodu

Prema analizi goriva HAK-a i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost početkom srpnja, objavljenoj u HAK reviji, gorivo s najviše sumpora i vode u Hrvatskoj toči se na jednoj pumpi u Sl. Brodu, eurosuper 95 u B.Brodu je OK (osim Enegrgopetrolovog) a eurosuper u Srbiji treba točiti samo ako se mora jer je katastrofa za novije motore i okoliš.


Istraživanje HAK-a i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je vršeno početkom srpnja 2008. ggodine a obuhvatilo je područje Hrvatske, Italije, Austrije, Slovenije, Mađarske, Srbije, Bosne i Hercegovine. Uzeta su 72 uzorka eurosupera 95 i eurodizela na 36 benzinskih postaja. Uzorci su analizirani su u Institutu za kemiju Sveučilišta u Grazu, koji sumpor testira po ISO 20846 metodi, a vodu u gorivu po KN ISO 12937 metodi.


Analiza kvaliteta uzoraka goriva pokazala je da veliki igrači u Hrvatskoj drže svoje pozicije. Tifonov izvrsni prosjek na razini Mađarske i Austrije kvari tek jedan eurosuper sa Zagrebačke avenije, a INA, OMV i Petrol konstantno su solidni i vjerno prate propisane vrijednosti. Točite li gorivo u Srbiji, a imate automobil s modernim motorom, elektronskim ubrizgavanjem goriva i katalizatorom - veći su izgledi da ćete više zagađivati okoliš i da ćete brže morati na servis. Na sreću, ni jedan testirani eurodizel nema višak vode.

Benzinske postaje u Austriji i Mađarskoj imaju, gleda li se razina sumpora i vode, goriva visoke Euro5 kvalitete. Italija i Slovenija na pola su puta između tih dviju zemalja i Hrvatske. Slovenski je Petrol čistiji nego hrvatski, OMV-ov slovenski eurodizel ima manje sumpora nego naš, ali je zato eurosuper bogatiji sumporom nego hrvatski. U Bosni i Hercegovini situacija bi bila sto posto čista da nije Energopetrolova eurosupera, koji je "obogaćen" visokom razinom sumpora, dok je njegov dizel među najčistijima i gotovo udovoljava Euro5 normi.


Gotovo sve zemlje u okruženju imaju gorivo jednake i bolje kvalitete, osim Srbije, čiji je bezolovni benzin jedan od najvećih neprijatelja motora automobila. Tamošnji su propisi nevjerojatno benevolentni prema proizvođačima i trgovcima pa je dopušteno čak 630 mg/kg sumpora u gorivu. Benzinske postaje u Srbiji gotovo se maksimalno koriste zakonskim okvirima pa su koncentracije sumpora u eurosuperu astronomskih 383, 395 i čak 500 mg/kg, i to na benzinskim postajama Jugopetrola, Lukoila i OMV-a (na autocesti prema Beogradu).

U Hrvatskoj važeća Euro4 norma (EN 590 za eurodizel i EN 228 za eurosuper 95) dopušta 50 mg/kg sumpora, a nova Euro5 norma (koja će biti aktualna 2009. godine) tek 10 mg/kg.

Izmjerene razine sumpora u gorivu u mg/kg

Naziv,Mjesto	Eurodizel	Eurosuper 95
Slavonija
INA Osijek	30	19
Petros Osijek, Vinkovačka	73	70
IKS Sl. Brod, Sj. vezna cesta	122	108
Petrol Sl. Brod	34	22
INA A3 Stari hrastovi	33	17
Mađarska
Jet-Jiffy Nagykanisza	7	4
V-Nafta Nagykanisza	6	4
Srbija
Lukoil E70 prema Beogradu	40	383
Jugopetrol E70 prema Beogradu	9	395
OMV E70 prema Beogradu	47	500
Bosna i Hercegovina
Energopetrol B. Brod	13	107
Vidić Petrol B. Brod	27	17
R&S B. Šamac	43	20
Parma trend B. Šamac - Derventa	29	16

Utjecaj goriva na rad motora i okoliš

Prema zaključcima Studije o utjecaju kvalitete goriva na motorna vozila i njihove primjene u Republici Hrvatskoj iz srpnja 2006., voda u benzinu izaziva pojave slične onima kad motor radi na benzin neodgovarajućeg, tj. manjeg oktanskog broja. Motor radi nepravilno, trese, nastaju lokalna pregrijavanja, što negativno utječe na prostor komore izgaranja, ispušne ventile itd. Osim toga voda u benzinu, kao i u dizelu, smanjuje temperaturu izgaranja, čime se povećava potrošnja goriva. Kako u rezervoaru voda legne na dno, može uzrokovati koroziju, osobito ako automobil dulje stoji. Sumpor u gorivu utječe ponajprije na uređaje za pročišćavanje ispušnih plinova, tj katalizatore, filtre krutih čestica itd.

Visok sadržaj sumpora smanjuje učinkovitost i vijek tih uređaja. Sumpor se smatra jednim od najodgovornijih čimbenika za nastanak čestica (čađe) kod dizelskih motora i povećanje emisije štetnih tvari. Također utječe na duljinu perioda zamjene ulja, a što je viša tehnološka razina vozila, tj. što je vozilo novije, to je veća njegova osjetljivost na kakvoću i čistoću goriva. Ovo posebno vrijedi za benzinske i dizelske motore s direktnim ubrizgavanjem. Sumpor izgaranjem stvara svoje okside, tzv. S0x spojeve, koji se talože kao čađa na ventile te brizgaljke goriva i mogu uzrokovati njihovo začepljenje. Jednak tako S0x spojevi reagiraju s vodom u gorivu i nagrizaju dijelove motora, na što su osjetljive i precizno izrađene brizgaljke goriva. Nagrizanjem se može povećati promjer rupica ili promijeniti njihov oblik, zbog čega nastaje niz drugih negativnih popratnih pojava (nepravilno izgaranje zbog krivo raspršene smjese, veća potrošnja goriva, vibracije itd.)

Prema zaključcima Studije, zastarjela vozila, tj. vozila proizvedena do zaključno 1999. godine (tada je vrijedila Euro2 norma, sadržaj sumpora do 500 mg/kg) mogu trošiti goriva s većim udjelom sumpora jer su im motori i konstruirani da to podnesu. To su, primjerice, super 95 ili super plus 98 na Ininim crpkama. Vozila proizvedena poslije te godine moraju trošiti isključivo goriva s prefiksom euro, što znači da udovoljavaju važećim Euro4 normama.



/Izvor: HAK revija br 158/159 2008/