Halloween (Noć vještica): na party ili pojesti bundevu?

Halloween, noć sa 31. listopada na 1. studenog je praznik koji se najviše slavi u Americi, ali sve više i u ostatku svijeta. Večeras dolazi nam još jedan Halloween, popularni običaj u zapadnoj civilizaciji koji se pretvorio u partijanje za klince pa sve do odraslih. Sve se u stvari tu vrti oko bundeve i što s njom (ili oko nje) napraviti.


Proslavite Halloween uz seksi krpice i ples, piše Neon: Vjeruje se da je tradicija Halloweena, ili Noći vještica, započela keltskom proslavom koja je slavila mrtve. Sada je itekako svjetovna, 'slavi' Lady Gagu i pomaže začiniti seksualni život. Utjecaj pop kulture? Naravno, ogroman. Istraživanje koje je proveo BIGresearch za National Retail Federation u SAD-u ove godine donosi rezultate koji nagovještavaju tulum. Naime, za ovogodišnji se Halloween namjerava maskirati više ljudi nego ikada prije.


Cover Magazin, osim kratkog prikaza običaja Halloweena konstatira kako taj praznik možete obilježiti i pripremanjem jela od bundeve te daje i neke savjete kako bundeve možete i korisnije iskoristiti.

Bundeve u zdravoj prehrani:

Meso ili pulpa bundeve povoljno utječe na regulaciju probave. Količinu bundeve u prehrani trebali biste povećati patite li od zatvora, imate li osjetljiv ili bolestan želudac ili crijeva.

Bundeva je prirodni diuretik te bi je trebale jesti osobe s upalama mokraćnih putova, upalom bubrega, mjehura i žući, te bolesnom prostatom.

Bundeva sadrži veliki postotak vode (do 95%), a sasvim mali postotak masti, tako da je korisna u svim dijetama.

Meso bundeve je lako probavljiva namirnica, male energetske vrijednosti, a sadrži značajnu količinu vitamina i minerala. Energetska vrijednost bundeve je oko 26 kcal na 100 grama. Posebno je bogata beta karotenom, vitaminom C, E i vitaminima B skupine, te mineralima kalijem, kalcijem i fosforom.



S tvrdnjama, kako je možda ponajbolje bundeve, ako ih već imate, iskoristiti u gurmanske svrhe a ne oko njih praviti party, slaže se i poznata coolinarika na kojoj u opširnom članku koji prenosimo, napisanom perom (hm, možda ipak samo tipkovnicom...) autorice B.Brkan je kratak opis tog party-praznika ali i neke preporuke o jelima od bundeva.

Noću između posljednjeg dana listopada i prvoga dana studenoga posljednjih godina gotovo cijeli svijet osvajaju vještice na metlama, elegantni kosturi i strašni duhovi. Nitko se ne plaši tih strašnih likova jer je - Noć vještica, Halloween! Noć kad se raduje, luduje pod maskama, daruje i slavi i kada cijela kugla zemaljska i sama nalikuje luckastoj bundevi, nacerenoj i izrezuckanoj u zubate svjetiljke u kakvima te noći titraju svijeće.

Halloween, predvečerje Svih svetih, praznik je oslonjen na drevnu keltsku svetkovinu Nove godine, koja je, znano je i u 5. st. pr. Kr., započinjala upravo te noći, kad je 31. listopada završavala jesen. Simbolično su se najprije gasile pa potom palile nove vatre, i na druidskim i na kućnim ognjištima, a između njih noć je ostavljena kao prolaz dušama mrtvih koje su s onoga dolazile na ovaj svijet ne bi li se ogrijale na kućnim ognjištima. Da dozovu dobre duhove, ljudi bi na prozorima ostavljali hranu, a da otjeraju zle, grješne duše, navlačili bi strašne obrazine. A da bi dušama osvijetlili put povratka na onaj svijet, a sebi do svetišta, u repu bi udubli zapaljenu svijeću.

Kada Britanija u 1. st. postaje rimskom provincijom, spajaju se rimska i keltska vjerovanja. U tada ustaljenoj noći uoči Dana mrtvih rimski crni bog lova Samain zavlada svijetom. Ubija srndaća, boga Sunca, a božicu vegetacije Pomonu, koju simbolizira j abuka, odvodi u podzemlje, gdje do proljeća bdije nad dušama mrtvih, mirujućim sjemenkama i usnulim životinjama. I tada se simbolično gase vatre i ponovo pale.

Početkom 9. st. kršćanska crkva zabranjuje keltski poganski običaj, ali zadržava slavljenje Dana mrtvih. I kad proslavu Nove godine kalendarski pomiče, Katolička crkva blaguje 1. studenoga kao Dan svih svetih, a 2. studenoga kao Dušni dan.

Godine 1840. irski emigranti u Novoj Engleskoj oživljavaju običaj krajeva iz Staroga svijeta odakle su doselili u Novi – Halloween odnosno Hallowed Eve ili Sveta Eva. Iako odgovara i poganskim običajima i katoličkome Danu svih svetih, od njega se bitno razlikuje jer se u Americi, odakle se proširio dalje, slavi ponajprije kao bal pod maskama. Dok su se nekad dubile repa i krumpir, danas se dube buče i ukrašavaju svijećama, manje kao čuvari kuća od zlih duhova, a više kao vrlo efektna dekoracija.


Ljepota osvijetljene noći običajima pomalo nalikuje našim Pokladama, odnosno Fašniku (zbog maskiranja, obilaska kuća, darivanja novčićima i slatkišima) te prosinačkom Nikolinju, kada umjesto vještica i duhova djecu plaši strašni Krampus s lancima i šibama. Zanimljivo je da se u našim kontinentalnim krajevima Krampusa darivalo narezanom repom, a da su se o Svim svetima u Dalmaciji pripremali fini bademovi kolačići-bombončići - bobići ili fave dei santi, odnosno fave dei morti (glas mrtvih ili bajke mrtvih).

Čak više od ludovanja i vještica svijet osvajaju - bundeve. Američki običaj dubljenja i rezbarenja oživljava ne bajku o Pepeljugi s bundevom koja se pretvara u kočiju, nego staru irsku, pomalo faustovsku legendu o škrtom Jacku O’Lanternu i vragu. Ne mogavši ući ni u raj ni u pakao, škrti Jack luta mrakom nekad s repom sa žeravicom a sada s fenjerom u ruci, kao simbol proklete duše koja luta između svjetova.

Današnji Halloween šaljiv je i radostan običaj bez onostranih značenja, a sve naglašenije potrošački. Kupuju se maske i osobito mnoštvo predmeta u obliku bundeva. Kako je baš jesen uistinu njihovo doba, omiljen je i stol s raznovrsnim jelima od tikava.

Bundeva, tikva, buča, žuta bundeva, misirača iz porodice Cucurbitaceae, dakle srodnica lubenica, dinja i krastavaca, jednogodišnja je biljka rasprostranjena po cijelom svijetu. Što jestivih, što ukrasnih ima ih između 750 i 850 različitih vrsta! Najrasprostranjenije su obična i njezine bliske srodnice. Katkad se priprema (poha) i cvijet, a uglavnom se plod kuha, peče, kiseli, koristi kao nadjev, prerađuje u pekmeze, džemove, marmelade.

Dijetetičari bundevu opisuju kao "bezopasnu povrćarsku namirnicu" i preporučuju je i gojaznima. Visoko je cijene i vegetarijanska i makrobiotička kuhinja. I početnike kao i one iskusnije u kuhinji jednako nadahnjuje za pripravu juha, složenaca, slastica i drugih, uistinu brojnih vrlo ukusnih i ekonomičnih jela. U našoj je tradiciji zacijelo najcjenjenija bučnica.

B.Brkan




No, neki su a priori protiv slavljenja "Noći Vještica", jer je to, kažu, običaj iz paganskih vremena, i crkva se protivi tome.

Kako će završiti ove bundevice-krezubice sa slike niže, koju smo snimili danas na ulici u Brodu (vidi na geolocation link), i da li cijela kompozicija možda nosi poruku "stop, party je u ovom smjeru!" ili "ne, to ne" ili pak simpatične bundevice-krezubice i znak "stop, moraš ovamo" nemaju nikave veze - neznamo.

Ne savjetujemo niti preporučamo vam ništa, ali obvezno se javite s komentarima kako ste proveli noć vještica. Pošaljite u forum koji linkić na vaše fotke (nemojte baš sočne detalje vašeg partya ali slike vaše bundevice-krezubice to može). Ili ako imate neki vaš dobar recept za jela, kolače ili što se već može napraviti s bundevama, tikvama, ili kako ih već tko zove - šaljite :)



/ Stefani, SBOL WebDesk /