Novine su svjedoci vremena

Ova je godina za brodsko izdavastvo znacajna zbog nekoliko obljetnickih nadnevaka. Navrsilo se 90 godina od pojave prvog brodskog lokalnog lista koji je donosio priloge iz kulture (Materinska rijec, prvi broj izisao 4. ozujka 1907.), 70 godina od izlaska prvih radnickih i seljackih listova u brodskom kraju (Narodna volja, 15. sijecnja 1927. i Hrvatski blok, 23. srpnja 1927.), 60 godina otkako je svjetlo dana ugledao prvi brodski satiricni list (Ondulirani jez, 6. veljace 1937.). 29. studenog navrsit ce se 50 godina od pokretanja Brodskog lista, kako se tada zovu novine koje otprije 5 godina izlaze pod imenom Posavska Hrvatska (prvi broj izasao 26. lipnja 1992.) Govoriti o navedenim obljetnicama znaci, s jedne strane, sjetiti na osebujnu ulogu sredstava priopcavanja u nasem gradu, a s druge strane, upozoriti na cinjenicu da drustvena i kulturoloska valorizacija tih listova, i ne samo njih, nego brodskog tiska u cjelini, jos nije izvrsena. Tom poslu valjalo bi pristupiti, to vise sto ovi listovi, svaki na svoj nacin, oslikavaju prilike u kojima su izlazili i svjedoce o svome vremenu.

Nepremaseni Ivan Tomac

Od 1894. kada je izisao prvi broj Posavske Hrvatske do pocetka Drugog svjetskog rata u Slavonskom Brodu se pojavilo i ugasilo 38 listova. Ove podatke naci cemo u Analima, koje je 1955. objavio Leksikografski zavod u Zagrebu, i to je, zasad, najsigurniji vodic u istrazivanju ove problematike.Pisuci o brodskom tisku, te je naslove evidentirao i Stjepan Blazanovic (Novine brodskog Posavlja, 1984.), ali u tom prikazu brodskoga novinarstva puno je povrsnosti, olakih prosudbi, nesustavnosti. Cak i uvodna objasnjenja toga prikaza u najmanju su ruku neobicna: On obuhvaca sve ono sto je tiskano u obliku novina. To se najcesce naziva stampa sto svakako treba shvatiti u uzem smislu rijeci, jer u sirem smislu rijeci stampa znaci sve ono sto se umnozava pomocu otiskivanja. Ne mogu ovdje citirati sve moguce nezgrapnosti, krive ili neprecizne formulacije koje unose zabunu umjesto da objasnjavaju. Nedostatna obavijestenost ogleda se i u cestom pozivanju na druge, sto i nije pogresno ako se radi npr. o jednom Ivanu Tomcu, koji je zasigurno najbolji i najpuzdaniji informator o izdavastvu na ovim nasim prostorima. Vrstan publicist, s iskustvom i znanjem (novinski urednik, izdavac kalendara i dr.), Ivan Tomac, uz Franju Dujmovica, nedvojbeno je najistaknutije pero u povijesti brodskoga novinarstva.

Sudbina lokalnog tiska

Ni Striboru U. Schwendemannu ne ne moze se poreci istancanost i akribija, niti to da je, premda katkad kontroverzan, jednako zanimljiv i kad se bavi brodskom kulturnom situacijom s kraja proslog stoljeca ili intrigantnim pojedinostima iz predratnog Broda, ili kad sintetizira svoja stajalista o brodskom novinarstvu, pa npr. za Brodsku rijec (izlazi 1939. i 1940.) kaze da je to bio intelektualno najkapacitiraniji lokalni tjednik Broda svih vremena.Rijec o Posavskoj Hrvatskoj, onoj koja se pojavljuje 1894. pod pravaskim okriljem i s imenom sto ga tome listu daje sam Ante Starcevic, ispostavljena je u nase dane zahvaljujuci ponajvise Mati Artukovicu, u cijem pisanju je izreceno niz novih tvrdnja i istrazivackih prosudbi o prirodi i znacenju tih prvih brodskih novina. Povijesni put brodskog tiska, knjizevnog i novinskog, od pocetka tiskarstva u Brodu (prvu tiskaru osnovao B. J. Spitzer 1879., drugu H. Schulmann 1883.) do danas jos nije sustavno obradjen. S razlogom sam spomenuo najprije knjizni, a potom novinski tisak, jer medju najstarije tiskovine u Brodu spadaju Pravila Pjevackog drustva Davor (u Spitzerovoj tiskari, 1881.) i dva sveska Brlicevih Uspomena na stari Brod (u Schul annovoj tiskari, 1885.) U Vinkovcima - spominjem to usporedbe radi - bilo je obratno: prvo su se pojavile novine (oporbeni list Krajisnik, 1874.), a godinu dana poslije Djela M. A. Reljkovica (1875.), kao prva i najstarija tiskana knjiga u tome gradu.

O Stanku Vrazu i Brlicima

U nasem gradu prve se novine pojavljuju, kako je vec spomenuto, 1894. a to znaci devet godina nakon izlaska Brliceve kronike. Kao organ brodske filijale Starceviceve Stranke prava, Posavska Hrvatska izlazit ce kontinuirano od 20. sijecnja 1894. do 26. ozujka 1898. Otada do pokretanja Materinske rijeci pojavit ce se u Brodu na Savi, kako se poslije 1878. naziva Brod, dva lista: Trgovacki vjesnik i Brodski tjednik, dok su pretece Narodne volje i Hrvatskog bloka bile Brodske novine sa jos sest listova koji su. u cjelini uzevsi, odrazavalirazlicite orijentacije gradjanske politike. Materinska rijec opsirno i u vise navrata pise o obitelji Brlic, a posebno je zanimljiv napis Stogodisnjica rodjenja Stanka Vraza, gdje se za tog znamenitog ilirskog pjesnika kaze da je po rodu Slovenac, no po osjecajima je Hrvat. Je li iza Narodne volje stajala brodska KP ili HRSS, misljenja su podvojena. Cinjenica je da se list deklarirao kao glasilo radnicko-seljacke sloge, dok se Hrvatski blok predstavljao glasilom Hrvatske federalisticke seljacke stranke koja se zalaze za samostalnost Hrvatske.

Dva Broda kao izazov

Nakon niza od petnaestak listova, medju kojima su i dva humoristicnog zanra (Osa, 1924., Raketa, 1930.) u Brodu se u veljaci 1937. pojavio satiricni list Ondulirani jez, zanimljiv posebno po tome sto nije reagirao samo na dogadjaje i zbivanja na lijevoj nego i na desnoj obali Save. Stara i poznata istina da Sava ne razdvaja nego da spaja dva Broda, najvece naselje slavonske Posavine s kljucem Orijenta, jedna je od nezaobilaznih tema brodskog novinstva. Tako vec prve brodske novine, Posavska Hrvatska iz 1894., donose vijesti iz Bosanskog Broda. Isto ce ciniti i drugi lokalni listovi, napose oni u kojima se kao urednici ili novinari pojavljuju Brodjani s one strane Save, kao npr. Milan Peric, urednik Jugoslavenske sloge, ili Tomislav Mesic koji uredjuju
najprije list Istina (najzapazeniji njegov clanak Prvi most na Savi izmedju Slavonskog i Bosanskog Broda), a za NDH Posavsku Hrvatsku O zblizavanju ovih dvaju istoimenih gradova bio je 1934. snimljen i dugometrazni film Srce zlatne posavske doline, a o tome dokumentarnom filmskom prvenac, kao i u nase vrijeme
ekraniziranoj storiji o dva Broda, naslovljenoj Ipak jedan grad, najopsirnije i najbolje pisao je Ivan Tomac. I to bi, dakako, mogla biti izazovna istrazivacka tema kod obrade brodskog tiska.

Sto reci na kraju?

Nemamo sustavnog pregleda lokalnog tiska. To je cinjenica. Imamo, doduse, prikaza pojedinih listova, pa i razdoblja njihova izlazenja, imali smo svojedobno i izlozbeni prikaz prisutnosti knjige na ovom podrucju (Pet stoljeca knjige u Slavonskom Brodu i Brodskom Posavlju, 1983.) Ali, sintetskoga djela koje bi pratilo bas povijest tiska (ne samo novinstva, nego i tiskarstva i nakladnistva), nemamo. Valja nam poraditi na tome.

Vladimir Rem, (iz arhive NBL )