Papa: Hrvatska je oduvijek bila dio europskog kulturnog kruga

ZAGREB - Kriza savjesti koja, stav je Katoličke crkve, potresa suvremeni svijet bila je glavna tema govora koji je papa Benedikt XVI. održao u Hrvatskom narodnom kazalištu, obraćajući se skupini od 750 uglednika iz svih sfera hrvatskog javnog života.

Papa je naglasio da je Hrvatska oduvijek bila dio europskog kulturnog kruga, dodavši kako će uskoro postati i članica Europske unije. Ppozorio je također kako se Europi i zapadu ne piše dobro ukoliko se ne okrenu vjeri.

"Ovo predivno kazalište je znakovito mjesto koje izražava vaš nacionalni i kulturni identitet. Moći susresti vas ovdje zajedno okupljene je još jedan razlog radosti, jer Crkva je otajstvo zajedništva. Radujemo se bogatstvu raznolikosti", rekao je Papa nakon kurtoaznog uvoda kojem je pozdravio sve prisutne. Istaknuo je da jedinstvo kršćanske, židovske i muslimanske religije pokazuje da religija nije zasebna u odnosu na društvo već njegova trajna sastavnica.

"Želim se usredotočiti na temu mojeg kratkog promišljanja. To je pitanja savjesti. Tema savjesti ključna je za razna područja u kojima djelujete, ona je temelj slobodnog i pravednog društva na nacionalnoj i nadnacionalnoj osnovi. Tu naravno mislim na Europu, čija je Hrvatska oduvijek bila sastavnica na kulturno-povijesnom planu, a uskoro će biti i na institucionalno-političkoj razini. Kvaliteta društvenog i građanskog života, kvaliteta demokracije, dobrim dijelom ovise o tom kritičkom čimbeniku savjesti, kako se ona shvaća i kako se ulaže u njeno oblikovanje. Ako je se, prema prevladavajućem modernom shvaćanju, ograniči u subjektivni okvir u koji se smješta religija i moral, onda krizi zapada nema lijeka, a Europa je osuđena na nazadovanje. Ako se savjest otkrije kao mjesto istine i dobra, odgovornosti pred Bogom i braćom ljudima, onda ima nade za budućnost", kazao je Papa.

Prisjetio se i kršćanskih korijena Hrvatske, istaknuvši da su na kršćanskoj tradiciji osnovane brojne kulturne i znanstvene ustanove naše zemlje. "Treba spominjati te začetke, pa i zbog povijesne istine. Vrlo je važno znati pomno iščitati te korijene jer oni i danas mogu nadahnjivati", rekao je Papa.

Papa je spomenuo i Ruđera Josipa Boškovića, velikog hrvatskog znanstvenika, isusovca, koji je prije 300 godina rođen u Dubrovniku: "Otac Bošković vrlo dobro utjelovljuje sretnu vezu između vjere i znanosti koje su uzajamno potiču na propitivanje koje je istovremeno otvoreno, raznoliko, ali i sintetičko", kazao je Papa dodavši i kako je osnivanje katoličkog sveučilišta u Hrvatskoj znak nade.


Izvori: Hina, Večernji, Jutarnji

/ Stefani /