Slavonski Brod je jedan od najstarijih gradova Hrvatske

SLAVONSKI BROD/GALOVO - Kišno vrijeme zadnjih nekoliko dana zasigurno će produžiti (već i onako dosta produžen) rok obnove brodskoga Korza. Prvotni plan i dogovor između Muzeja brodskog Posavlja, gradskih vlasti i Konzervatorskog zavoda da se arheološka istraživanja obave u roku 45 radnih dana (ali bez kiše) čini se da je sve dalje iako ravnatelj Muzeja brodskog Posavlja Josip Lozuk tvrdi da se dogovor može ispoštovati uz pretpostavku da (umjesto sadašnjih 15) radi predviđenih 50-etak radnika i ako bi izvođač radova obnove Korza PZC pripremio na vrijeme dovoljnu površinu (skinuo gornji sloj asfalta) za arheologe.

A zašto površina nije pripremljena upitan je šef operative PZC-a Ratko Lovrić - koji je zanijekao svaku odgovornost izvođača radova rekavši da PZC nema nikakav Ugovor sa Muzejom niti investitorom (Gradom) za takvu vrstu radova te da Muzej može angažirati bilo čiji bager (od njih 480 u Brodu) pa i PZC-ov uz, naravno, odgovarajuću narudžbenicu. "Mi nećemo koristiti dva posto naših kapaciteta kad možemo 80 posto. Do sad smo radili što nam je bilo rečeno ali svaki put kad smo krenuli sa strojevima, muzealci su nas zaustavili. Mi smo građevinska firma, imamo dogovor za široki iskop i nemamo nikakvu obavezu pripeme terena za arheologe (iako i to možemo napraviti), a posao ćemo nastaviti kad nam dozvole muzealci, kazao je Lovrić, koji je nedavno ustvrdio kako će istraživanja zbog značajnih nalazišta potrajati najmanje dva i pol a možda i pet mjeseci.

U gradskoj upravi - zbog produženja rokova, pak, ne okrivljuju nikoga jer su prva iskapanja pokazala da će biti i neplaniranih zahvata počevši od ispravljanja projektnih propusta do nabave potrebnih materijala za obnovu. A što se tiče, (kako se nekima čini) "nesuglasica" između investitora, izvođača radova i Muzealaca, dogradonačelnik Marko Marić je kazao: "Nikavih nesporazuma nema između Grada, Muzeja i PZC-a. Dovoljno je samo da Muzej dan ranije zatraži od nas pripremu potrebne površine i da je radnici obilježe, i imat će je. Mi angažiramo PZC onog tenutka kada kažu da im podizanje asfalta treba, a površinu cijeloga korza nismo htjeli dizati zbog kiše i blata koje bi otežavalo kretanje" - konstatirajući ipak kako bi se za lijepoga vremena arheološki radovi možda mogli odvijati brže.

Zbog svega, obećanje o završetku obnove Korza do svibnja (Dana grada slijedeće godine) povukao je na prošloj sjednici Poglavarstva gradonačelnik Meter rekavši kako se realni rok završetka radova može očekivati do Nove 2004. godine. Stoga su razumljiva sve češća pitanja građana kada će Korzo biti ponovo u funkciji, a još je razumljivija ljutnja vlasnika brodskih lokala (smještenih na tom prostoru) koji broje minute obnove jer svaki dodatni dan za njih znači gubitak . Ali da nije sve samo ljutnja pokazuje i interes mnogobrojnih građana koji obilaze iskopine, zainteresirani za život na ovom lokalitetu i prije nekoliko tisuća godina.

Najnovije iskopine i nalazi brodskoga Korza zbunjuju i same arheologe. Naime, nalaz prapovijesne peći za pečenje keramike u kojoj je pronađen i rimski vrč doveli su do još jedne potvrde pretpostavci kako se na ovim prostorima zapravo nalazila rimska utvrda - Marsonia. Najnoviji nalaz tri Rimska groba sa specifičnim načinom ukopa spaljivanja u raci (najčešće se to događalo na lomači), dva bunara (jedan Rimski i jedan iz početka vojne Krajine, veliki broj brončanih igala - kako potvrđuje ravnatelj Muzeja Josip Lozuk, govore da je centar grada Broda, bio naseljavan već u Brončano doba, oko 1200-1300 godine prije Krista što ga ubraja među najstarije gradove u Hrvatskoj. Činjenica da bi Brod nakon najnovijih arheoloških istraživanja uskoro (2006. godine) mogao slaviti 1930 godina saznanja da je ovdje postojala Rimska naseobina ili prvi pisani trag imena naselja, neminovno traži odgovor na pitanje nije li Brod "stariji od samoga sebe"?

/Izvor: Brodski List/