Vlada oduzela Ini koncesije

Hrvatska Vlada oduzela je Ini koncesije na istražnim prostorima “Sava”, “Drava” i “Sjeverozapadna Hrvatska” gdje se, prema procjenama domaćih geologa, nalaze goleme zalihe nafte i plina.

Razlog oduzimanju koncesija za oko 90 posto polja na tim područjima zanemarivanje je istražnih naftnih i plinskih polja na sjeveru Hrvatske, gdje Ina nije niti počela pripremne radnje za traženja energenata.,

Domaći stručnjaci upozoravaju kako je za ovu štetnu situaciju odgovoran mađarski MOL, koji sa 47,26 posto vlasništva upravlja Inom i kojem nije u interesu rast vrijednosti kompanije prije nego što je i formalno ne preuzme.

Oduzimanje koncesija Ini snažan je udar Vlade na MOL, s kojim je u sukobu zbog kontrole nad hrvatskom naftnom tvrtkom. Isto tako, kao obračun Vlade s Mađarima, tumači se i Vladina odluka o snižavanju cijene plina za gospodarstvo donesena na prošloj sjednici Vlade.

Bez koncesija za plin i naftu Ina ostaje i bez potencijalno velikih prihoda, no država ništa time ne gubi jer će ta polja preuzeti novi koncesionari.

Što se pak tiče jeftinijeg plina za gospodarstvo, to će opet ići na račun Ine, koja će ostati bez znatnih prihoda, a poduzeća u Hrvatskoj profitirat će od nižih cijena plina.

U Ministarstvu gospodarstva kažu da su Ini oduzeli koncesije jer nije otpočela istraživanje u zadanom roku, do 31. ožujka ove godine. Ina je inače bez natječaja dobila ekskluzivno pravo traženja nafte u Hrvatskoj.

“U posljednjih nekoliko godina, dok je Ina poslovala sa znatnim gubicima, naše su aktivnosti bile koncentrirane na stabilizaciju financija i investicije u modernizaciju rafinerija, ulaganja u Siriji i sjevernom Jadranu”, odgovor je Ine.

U prvih šest mjeseci ove godine Inina kapitalna ulaganja pala su 57,8 posto, na 331 milijun kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Nadalje, u prvom polugodištu Ina je proizvela 4,3 posto manje nafte i 6,8 posto manje plina u kontinentalnoj Hrvatskoj u odnosu na isti lanjski period.

- Prema našim procjenama, na području za koje je Ina izgubila koncesije, nalaze se zalihe jednake ukupnim izvađenim količinama u Hrvatskoj u posljednjih 50 godina, kaže jedan geolog koji je htio ostati anoniman. Samo plina ondje ima 80 milijardi metara kubičnih. Druga osoba upoznata s Ininim istražnim radovima napominje kako “traženja nafte više i nema otkad je MOL ušao u Inu”. “Vladi treba čestitati na ovom odlučnom potezu”, naglašava. Budući da MOL već neko vrijeme nastoji i formalno doći u posjed više od 51 posto Ine, što mu je namjera još od 2003. godine, eventualna nova otkrića poskupila bi mu kupnju dionica. Hrvatski stručnjaci, koji su godinama za Inu radili po svijetu, upozoravaju kako upravo zato MOL, osim što zanemaruje istraživanja i proizvodnju u Hrvatskoj, odugovlači i s istraživanjem u Siriji, dok se istovremeno odustalo od perspektivnih koncesija u Namibiji i Angoli. Koncesije na sjeverozapadu Hrvatske koje je Vlada oduzela Ini bit će ponuđene na javnom natječaju na kojem se očekuje sudjelovanje inozemnih kompanija.

Niža cijene plina za industriju, kaže predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, čisti je predizborni potez hrvatske Vlade koji će platiti Ina. On kaže da nije istina da je cijena plina za gospodarstvo najviša u Hrvatskoj u odnosu na ostale zemlje. Nelogično je, kaže, da su kod nas subvencionirani svi mali potrošači i da oni plaćaju nižu cijenu plina od gospodarskih subjekata.

Stoga bi trebalo napraviti kategorizaciju potrošača, i malih i velikih. Povezano s koncesijama Ina, ističe Šunić, s nižim cijena plina, neće onda imati novca za daljnja istraživanja.


U Ini nisu nimalo sretni zbog odluke Vlade o nižim cijenama plina za industriju, no kažu da će poštovati tu odluku.

Da nešto ne štima u odnosima Vlada – Ina, odnosno MOL, svjedoči i priopćenje Ine u kojem se navodi da nije bilo rasprave ili konzultacija u vezi s predloženim izmjenama Zakona o tržištu plina.

U Ini navode da “regulirane cijene plina vode subvencioniranju jednog industrijskog subjekta od strane drugoga”. U Ini navode i da su u prethodnom desetljeću subvencionirali gospodarstvo kroz umjetno niske cijene ukapljenog naftnog plina, goriva i plina u iznosu većem od 10 milijardi kuna. A to je, kažu, ugrozilo poslovanje Ine i dovelo do gubitaka 2008. i 2009. godine.

/ Večernji /