Znanstveni skup o aktualnim temama hrvatskoga jezika

SLAVONSKI BROD - Dvodnevni znanstveni skup o aktualnim temama hrvatskoga jezika, koji je u Slavonskom Brodu protekloga vikenda (u petak i subotu, 5. i 6. svibnja) okupio zavidan broj znanstvenika iz Hrvatske, Švicarske i Njemačke, ocijenjen je najuglednijim jezikoslovnim skupom ove godine u Hrvatskoj.

Skup, pod pokroviteljstvom Županije, Grada i Općine Oriovac, u organizaciji brodskoga ogranka Matice hrvatske, održan je u povodu 80. godišnjice života i 54. godišnjice jezikoslovnoga rada akademika Stjepana Babića, iznimno plodnog znanstvenog jezikoslovca koji je objavio 15 stručnih knjiga tiskanih u više od 800 tisuća primjeraka u 32 izdanja. Autor je i brojnih studija, rasprava, članaka, polemika i prikaza, objavljenih u brojnim časopisima i raznim publikacijama u Hrvatskoj i inozemstvu.
Počasni građanin Broda i rodnoga mu Oriovca, profesor Babić okupio je svoje znance i prijatelje, eminentne jezikoslovce koji su svojim originalnim referatima pridonijeli daljem širenju spoznaje o jeziku. Nije krio zadovoljstvo održavanjem skupa u rodnoj Slavoniji, ali i svojim ukupnim dosadašnjim radom.
“Između 1972. i 1990. godine nemam ni jedan članak u novinma jer sam bio na 'ledu', ali kada gledam u prošlost, napravljena mi je usluga jer nisam razdiran nekim jednostavnim člancima, nego sam u miru stručno radio. Još uvijek radim i ne mogu bez rada, on me liječi”, istaknuo je profesor Babić.
O iskrivljenoj uporabi hrvatskoga jezika profesor kaže kako je “sve u jeziku pravilno ako je upotrijebljeno sa svojim stilskim vrijednostima. Obiteljski govor se koristi u obitelji, a književni tamo gdje mu je mjesto”, dodao je Babić. Što se, pak, sve češće uporabe anglizama tiče, profesor smatra kako “mladenački žargon možda bez njih ne može, ali anglizmi su nas preplavili i nije u redu da se dižu na višu razinu u književni jezik”.
O opstojnosti hrvatskoga jezika u doba globalizacije izlagali su brojni predavači, a prof. Babić je jedan od vodećih u čuvanju hrvatskoga jezika od “naplavina”, posebice engleskoga. Uz brojna značajna imena jezikoslovaca, poput akademika Augusta Kovačeca, prof. Ive Škarića i inih čiji će vrijedni radovi zacijelo unaprijediti i stanje napisane i izgovorene hrvatske riječi, jedan rad govori o životu i djelu Stjepana Babića, profesorice Sande Ham. Nakon što je pune 34 godine bio glavnim i odgovornim urednikom jedinoga časopisa za kulturu hrvatskoga jezika - “Jezik”, Profesor Babić je 2005. tu dužnost prepustio prof. Ham, koja je iskoristila prigodu da i Brođanima preporuči ovaj vrijedni časopis.
Svi će radovi biti objedinjeni i objavljeni u Zborniku radova početkom 2007. godine, istaknuto je na skupu.
U sklopu znanstvenoga skupa u franjevačkoj crkvi Presvetoga Trojstva sudionici su se upoznali s bogatom rukopisnom baštinom samostanske knjižnice te nazočili promociji prvoga jezikoslovnoga priručnika Blaža Tadijanovića - “Svaschta po malo” iz 1761. godine. Govoreći o značaju znanstvenoga skupa i vrijednosti djela akademika Babića, dobitnika državne Nagrade za životno djelo, akademik Petar Šimunović, bit je izrazio rečenicom:
“Jezik je temeljno obilježje naroda, po jeziku smo to što jesmo, jer ako njega izgubimo izgubit ćemo sebe. Zasluga Stjepana Babića je u tom nemjerljiva. Brodska zemlja je izrodila Stjepana Babića, koji je stvorio svoju lingvističku brazdu, duboku i prepoznatljivu.”