BROD U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI
Vladimir Rem, Brodski list 19 od 1.kolovoza 1996.
Satir kazuje lipotu ležaja
Slavonije
Slavonijo, zemljo plemenita
vele ti si lipo uzorita,
nakićena zelenim gorama,
obaljena četiri vodama.
-----------------------
Po tebi se bijele gradovi
kao na vodi sivi labudovi:
Brod, Gradiška, Osik i Varadin,
što je spram njih jal Niš jali Vidin!
Još varoši brojiš plemenite
koje tebe sa svih strana kite:
Požega je i Virovitica,
Cernik, Pakrac i još Pleternica,
i Valpovo, Kaptol, Kutjevo,
od starine abacija ova;
I Našice i jošter Velika,
Brod i Kobaš i Nova Gradiška,
Pak je Ilok, Osik i Vukovar,
i Vinkovci, Šarengrad, Đakovar
-------------------------
A ti ležiš posrid ovih voda
kao jedna zelena livada.
Matija Antun Reljković, 1762.
Iz Slavonskog Broda, kao i iz drugih gradova ove naše plodne ravnice između Ilove,
Save, Drave i Dunava, poteklo je niz pjesnika i proznih pisaca, poznatih i priznatih, kao
i onih čija imena ne nalazimo u književnim pregledima i udžbenicima.
Zahvaljujući njihovu pisanju nastala su brojna djela koja prikazuju život i ljude našega
kraja u različitim povijesnim razdobljima.
Kada je riječ o gradovima kao literaranoj inspiraciji i temi, moglo bi se reći da ne postoji
pjesnik ili prozaik s ovih naših prostora koji nije opjevao, ili opisao na ovaj ili onaj način,
svoj rodni grad odnosno grad svojega djetinjstva, školovanja, življenja. To vrijedi i za Brod.
Panorama stihova i proznih zapisa, koju od ovog broja počinjemo objavljivati,
(o)smišljena je u prvom redu kao izbor iz djela brodskih pisaca, ali će se u ovoj
panorami naći i tekstovi autora izvan brodskog kruga: onih koji su u motivima Broda
našli stvaralačke izazove.
Podsjetit ćemo najprije na najstariji zapis o Brodu u hrvatskoj književnosti.
Prvi, dakle, književni spomen Broda seže u 18.stoljeće, kada MATIJA ANTUN RELJKOVIĆ
(rođen 1732. u Davoru, kao graničarski časnik službovao u Nijemcima, Bošnjacima, Zadubravlju
i Babinoj Gredi, nakon odlaska u mirovimu živio do smrti 1798. u Vinkovcima, gdje je i pokopan)
unosi grad na lijevoj obali Save u svoj popularni spjev "Satir ili divji čovik".
Valja, međutim, napomenuti da se ulomak iz "Satira" u kojemu je pored drugih mjesta
Reljkovićeve "Savske Panonije" spomenut i naš grad, ne nalazi u prvom izdanju
(izišlo 1762. u Dresdenu, jedini primjerak sačuvan u knjižnici obitelji Brlić u Brodu), nego
u njegovu drugom, osječkom izdanju iz 1779. Zanimljivost ovoga izdanja je u tome
što je djelo prošireno (sa 1938 na 3498 stihova), a sadrži predgovor i nekoliko proznih
zapisa (o Novoj Gradiški, o čuvanju suma i dr.) te Reljkovićev autograf na naslovnoj strani.
LJUBAVNE KUHAČE
Zvonimir Toldi (Posavska Hrvatska 22.studenoga 1996).
Nakon pola stoljeća u nedjelju će na brodskom korzu opet biti Katarinski
sajam. Prvi-obnovljeni. Kažu da je svojevrsni simbol ovog sajma bila i kuhača
- obična drvena sa što dužom drškom, kupljena kod drvorezbara i tokara iz
Podravine. Nije bilo brodskog momka, a da nije na Katarinskom sajmu kuhaču
kupio.
Osobito su gimnazijalci s kuhačama paradirali. Njima je sajam pod samim
nosom bio i za velikog odmora cijeli bi se razredi na sajam sjurili.
A, znate li što se onda s tim kuhačama zbivalo? S kuhačama se ljubav iskazivala!
Neobično i originalno! Oni odvažni gledali su da izabranicu svog srca s kuhačom
po guzi "pomiluju", nježno ili od ljubavi da zaboli. Ali, što mari, kad ljubav
je bol!
Oni manje odvažni, na kuhaču bi napisali - "Volim te" i pokazali kuhaču djevojci
s pristojne udaljenosti. Baš slatko, romantično i jos originalnije.
Kada smo kod drvorezbara koji su "ljubavne kuhače" prodavali, evo i o njima
jedne upamćene s Katarinskog sajma. Uz razne proizvode Podravci su i drvene
svece - "kipece" prodavali, koje su ovako uzvikujući nudili:
En dinar Jezušek,
Dva dinara Kristušek,
Tri dinara Majka Božja,
Pet dinari sveti Joža!
Zabilježili smo ovo po govorenju gospodina Mirka
Vasunga i gospođe Ivanke Hajdinjak.
PRVI RADIO APARAT U PUTNIČKOM VLAKU
Zvonimir Toldi (Posavska Hrvatska 15.studenoga 1996.)
Pri kraju dvadesetih godina i Brod trese prava radio groznica.
Radio se sluša u svakoj prilici gdje je to moguće. Tako 1930.
u Brod dolazi i prvi vlak u državi u kojem su instalirani radio
aparati. Željeznička stanica je bila lijepo iskićena, a banket
za brojne uzvanike iz vlaka i grada priređen je u željezničkoj
restauraciji.
"To je bila pokusno puštena u promet jedna kompozicija vagona,
koji su priključeni brzom vlaku. U tim vagonima bili su uvedeni
radio aparati za prijem i ta je kompozicija putovala od Beograda
do Broda i natrag. Ta pokusna vožnja je vrlo uspjela. Radio aparati
su izvrsno funkcionirali na posvemašnje zadovoljstvo putnika. Primane
su razne evropske stanice, a u pauzama kad ne rade radio stanice,
prenošene su vlastite gramofonske ploče. Naročito dobro se čuo
simfonijski koncert iz Beča. Jugoslavensko željeznicko društvo
instaliralo je za sada troškom 700.000 dinara radio aparate u 50
vagona. Postepeno će se radio uvesti u sve razrede brzih i putničkih
vlakova. Instalacija je provedena tako da svaki vlak ima svoj aparat,
kojim upravlja jedan student tehnike, a svaki vagon ima četiri
kontakta, a pojedini kontakt ima par slušalica. Službu po vagonima
vrše uniformirani studenti. Za jedan sat slušanja plaća se taksa od
5 dinara. Slušalice su iz higijenskih razloga presvučene bjelim
platnom, koje se svaki put mijenja. Na vagonima u kojima je uveden
radio, nalazi se izvana oznaka - radio".
PRVI KINO U SLAVONSKOM BRODU
Posavska Hrvatska,29.11.96
Prvi brodski kinematograf "Urania Grande elektrobioskop"
otvoren je 1910, godine na mjestu gdje se danas nalazi Privredna
banka na Trgu pobjede. Ali, u Brodu su već i ranije davane
predstave putujućih kinematografa. "Posavska Hrvatska" 1909.
godine komentira gostovanje elektro-bioskopa Goeller iz Požege:
"Znamenito to poduzeće nalazi se eto već dva tjedna u našem gradu,
ali je ipak još uvijek stjecište mnogobrojnog obćinstva, koje
podjednakim zanimanjem motri zbilja prekrasne slike. Kako svake,
tako ima Elektrobioskop Goeller i ove godine lijepi broj posve
novih ovdje još neviđenih slika, koje osobiti interes pobuđuju.
Ovaj tjedan osobito su se svidjele prekrasne slike- Ljubav
jedne kraljice i Priča o lijepoj prelji. I ostale
slike veoma su krasne a osobito kolorirane upravo su nenadkriljive."
Z.Klindzic, Internet postaja SB OnLine, 3.ozujka 1997.
Foto albumi
