Najveća, mješovita kolonija zličarki i čaplji u Hrvatskoj, ornitološki
rezervat i raj za ljubitelje promatranja ptica.
Na lijevoj obali rijeke Save nizvodno od Zagreba formirano je nekoliko velikih polja -
depresija kao što su Črnec polje, Lonjsko polje, Mokro polje, Crnac polje i kao zadnje
Jelas polje. Sve su to depresije u kojima se je život tijekom milenija formirao pod
utjecajem vode. Polja su većim dijelom godine bila periodički plavljena što je ovisilo o
vodostaju rijeke Save. Većina ovih polja je isušena i pretvorena u ratarske površine što je
dovelo do bitnih promjena glede flore i faune. Jelas polje je smješteno između gore Dilj i
rijeke Save, s ukupnom površinom od 20.800 ha.. Ovaj veliki prirodni močvarni biotop je
isušivanjem uništen, a većina ptičijih vrsta vezanih za močvarna staništa je nestala.
Izgradnjom ribnjačarstva “Jelas” s ukupno 2.300 ha površine raspoređenih u 24 ribnjaka
različitih veličina i s više od 20 % površina obraslih rogozom i trskom (Typha latifolia i T.
angustipholia, Phragmites communis) omogućen je “povratak” velikog broja vrsta u svoj
“stari dom”.
Do sada je na ribnjačarstvu “Jelas” zabilježeno više od 230 ptičijih vrsta, od
kojih su 122 vrste gnjezdarice a sa širom okolicom preko 280 vrsta. Poseban značaj
ribnjačarstvo“Jelas” ima danas u Hrvatskoj utoliko što je tu locirana najveća mješovita
kolonija žličarki (Platalea leucorodia) i čaplji (Ardea sp.). Ovdije se gnjezdi 20 %
populacije gakova (Nycticorax nycticorax), 30 % malih bijelih čaplji (Egretta garzetta), 80
% žutih čaplji (Ardeola ralloides), 1 % čaplji danguba (Ardea purpurea) i 50 % žličarki
(Platalea leucorodia). Na ribnjacima Jelas redovito gnijezde rječni galebovi (Larus
ridibundus), obične čigre (Sterna hirundo), bjelobrade čigre (Chlidonias hybrida), veliki
broj gnjuraca (Podiceps sp.), liske (Fulica atra), različite vrste pataka (Anas sp.), trstenjaci (Acrocephalus sp.) i mnoge druge vrste ptica vezane za močvarni biotop. U okolnim
šumama je gnjezdarica orao štekavac (Haliaeetus albicilla), naš najveći orao, nekoliko pari
crnih roda (Ciconia nigea), a u obližnjim selim brojna su gnijezda roda (Ciconia ciconia).
Tijekom migracije ptica ribnjačarstvo je važna postaja za mnoge vrste selica jer pruža
obilje hrane i mira nužnog za odmor.
Kriterije za upis u Ramsarsku listu močvarnih područja ribnjačarstvo “Jelas” sa svojom
ortnitofaunom više nego udovoljava.
Gajna
Slavonski pašnjak oplemenjen močvarnom florom i faunom i zaštićeni prirodni krajolik
Istočno od Slavonskog Broda uz rijeku Savu ima 1500 ha poplavnog područja.
Bara Dvorina kod Donje Bebrine ima status ornitološkog rezervata (600ha), a par
kilometara nizvodno nalazi se Gajna kod sela Oprisavci i Poljanaci. Inicijativom Brodskog
ekološkog društva (BED), na prijedlog Republičkog zavoda za zaštitu prirode, odlukom Skupštine
općine Slavonski Brod od rujna 1990. godine Gajna je zaštićena. Po klasifikaciji
prirode Gajna ima status zaštićenog krajolika. To je tipični slavonski prisavski pašnjak
oplemenjen močvarnom florom i faunom.
Postanak Gajne
Prije izgradnje obrambenog savskog nasipa ovaj dio Slavonije redovno je plavila Sava,
ali obzirom da se širila na veće površine oscilacije su bile manje i nije bilo čestih
ekstremno visokih voda. Sava od najnižeg do najvišeg vodostaja oscilira oko 9m. Izgradnja
savskog nasipa kod Oprisavaca i Poljanaca rađena je u tri navrata. Prvi radovi izvodili su
se 1772. godine. Radove su izvodili rabotari, graničari i graničarke. Od alata su imali
štijaču (ašov), motike, tezger (nosiljka, troga), maljicu ili tuckalicu, časnici su
nadgledali radove vodeći naročito računa da se ne stavljaju drva u nasip. Svaki rabotar
morao je ugraditi dnevno jedan hvat (6.821 m3) zemlje. Druga nadogradnja nasipa obavljena
je oko 1880. godine. Posljednji radovi vršeni su 1953. godine. Nasip je tada rađen kao
javni posao plaćen od vodoprivrednog poduzeća. Radovi su izvođeni malim kolima velikih kotača, tzv.korde, koje je vukao konj.
Na Gajni se nalazi više aluvijalnih depresija u kojima se redovnim proljetno-jesenskim
poplavama zadržava voda i nakon povlačenja vode u Savu. Projektom koji je izradilo BED,
željelo se u depresijama zadržati voda što veći dio godine i tako obnoviti vodeni, biljni
i životinjski svijet bara. Ostvarenje ove ideje tehnički omogućuje Lateralni kanal
koji Gajnu presjeca u njenom zapadnom dijelu. Lateralni kanal skuplja vodu sa Dilja
od Slavonskog Broda do Đakova i prelazeći preko Biđa direktno odvodi vodu u Savu.
To je područje većim dijelom brdsko, pokriveno šumama, tako da Lateralni kanal nema
većih zagađivača i relativno je čist. Branom na Lateralnom kanalu i sustavom
kanala omogućuje se puštanje vode u bare Gajne. Ovo je jedinstveni projekt u Republici
Hrvatskoj da je čovjek uz koristan učinak zdrave vode za napajanje stoke na pašnjaku
omogućio i razvoj barskog biljnog i životinjskog svijeta.
Poučna staza Gajna
Ova označena staza prolazi kroz zaštićenu prirodu Gajne i na njoj su
postavljena stajališta s pločama-vodičima koje poučavaju nekim općim i posebnim
informacijama o krajoliku. Predviđeno je da na Gajni bude više informacijskih ploča.
Do sada je izrađene ploče koje nose radni naslov: Oprisavci-Poljanci, Gajna,
Postanak Gajne, Lateralac, Čuvanje stoke, i Canis pastoralis croaticus.
Kao što se vidi na karti, staza se sastoji od 6 točaka:
Foto albumi
