Godine 1694. sagrađen je drveni Franjevački samostan koji je služio potrebama
zajedničkog redovničkog žvota. Kamen temeljac za novi zidani samostan, na
zemljištu van dometa tvrđavskih topova položio je 1727. godine barun Trenk, zapovjednik
Broda a do kraja godine završen je zapadni trakt samostana i ozidan vrt.
Do 1732. godine sagrađen je južni trakt, potom istočni (1768-1770). Iznad krova
samostanskog sjevernog hodnika postavljen je sat koji je kao i sunčani ocrtani sat
izradio Aleksa Schotz.
Brodski Franjevci ne samo da su vršili duhovnu službu negu su imali i
značajnu prosvjetiteljsku ulogu i otvaranjem škole 1709.godine postaju
njeni prvi učitelji, a 1720.godine otvaraju Filozofski fakultet.
Do naših dana Franjevci su zadržali kontinuitet rada u Brodskom Posavlju, a
Franjevački samostan, i danas dobro očuvan, jedna je od najmarkantnijih baroknih
građevina u Slavoniji s najreprezantivnijim klaustrom samostanske arhitekture
sjeverne Hrvatske.
Tvrđava BROD, spomenik nulte kategorije.
U Brodu, jednom od važnih strateških i prometnih mjesta koje je
kontroliralo granični prijelaz prema Turskoj i povezivalo glavne trgovačke
putove, Austrija u vremenu 1715-1780.godine gradi veliku Carsku i kraljevsku
slavonsku pograničnu tvrđavu Brod na rijeci Savi.
Prisilnim rabotama gradili su je seljaci graničari.
Tvrđava je pravilnog zvjezdolikog oblika koji je diktirao
ravničarski teren a zidana je zemljanim
nabojem, opekom, drvetom i djelomično kamenom.
Za potrebe velikog tvrđavskog kompleksa
predviđenog za smještaj 4000 vojnika i 150 topova posječene su bogate šume u širokoj
okolini grada. Neposredna blizina ovog fortifikacijskog objekta čiji je erar obuhvaćao
površinu od 141 jutra i 586 hvati, sve do kraja 19.stoljeća utjecala je na razvoj samog
naselja (drvena arhitektura, širenje naselja na istok) čija je urbana osnova formirana
još u tursko doba. Godine 1860.tvrđava je ukinuta kao vojnički beznačajna, ali tek
početkom 20.stoljeća dopuštena je gradnja u užem esplanadnom prostoru.
Jedinstveni i monumentalni primjer vojne fortifikacijske arhitekture 18.stoljeća
u Slavoniji - tvrđava Brod - proglašena je spomenikom kulture.
Postupna obnova postojecih, dijelom danas razgradjenih prostora i pojedinacnih
gradjevina velike barokne tvrđave Brod u njezinim izvornim opkopima ispunjenim
vodom, projekt je jedinstvenog budućeg središta grada Slavonskog Broda.
Obiteljska kuća sagrađena krajem 18. stoljeća na glavnom gradskom
trgu, nestala je u velikom požaru 1882. godine, a na njezinom mjestu
podignuta je 1885. moderna neoklasicistička jednokatnica, danas
spomenik kulture pod zaštitom.
U autentičnom povijesnom ambijentu doma Brlićevih stvarale su i
nalazile nadahnuće za svoje mnogostrane interese ličnosti koje
su značajno pridonijele javnom,
kulturnom i političkom životu Broda i Hrvatske: Ignjat Alojzije
Brlić, pisac i jezikoslovac, Andrija Torkvat Brlić, publicist i
političar, Fani Brlić, rođena Daubachy, slikarica, te
Ivana Brlić-Mažuranić, književnica.
Bogata knjižnica, jedna od najznačajnijih u Hrvatskoj u 19. st.
i arhiv s vrijednom prepiskom i izvornom građom - stoljetno
obiteljsko naslijeđe, danas je vrijedan dio nacionalne kulturne
baštine. Mi vam svakako preporučujemo obilazak Malog i Velikog
salona kuće Brlić, u kojima možete razgledavati stalne izložbe.
Link: Ivana Brlić Mažuranić
Foto albumi
