Svake godine 8. rujna katolički vjernici slave blagdan Male Gospe. Iako nije riječ o državnom blagdanu i na taj datum nije neradni dan, vjernici za ovaj nezapovijedani blagdan, kao i za Velu Gospu, hodočaste u marijanska svetišta. Što se danas dakle slavi i koja je razlika između ova dva blagdana?
Život Isusove majke Marije za vjernike je primjer svetačkog života, skromnog, samozatajnog, ali ispunjenog velikim djelima. Na Malu Gospu slavi se njezin rođendan, što je već samo po sebi iznimka jer se u katoličkoj tradiciji kao spomendan svetaca uzima njihov smrtni dan. Osim Marijinog, u crkvenom kalendaru slave se rođendani Isusa i Ivana Krstitelja.
Korijene ovog blagdana možemo naći u petom stoljeću, kada je u Jeruzalemu posvećena crkva Rođenja Marijina, u kojoj je prema predaji bila kuća Marijinih roditelja Joakima i Ane. Marija je ondje rođena, pretpostavlja se oko 20 godina prije Krista.
Marija je posebno cijenjena u istočnoj Crkvi pa se blagdan razvio najprije u njoj, a od 7. stoljeća slavi se i na zapadu.
Jedna je od ključnih figura u Katoličkoj crkvi, no posebnu čast iskazuju joj i pripadnici drugih vjera, recimo muslimani, jer je jedina žena kojoj je u Kuranu posvećeno cijelo poglavlje.
U katoličkom kalendaru postoji čak 13 marijanskih svečanosti. Tri najvažnije su ove: 1. siječnja slavi se Sveta Bogorodica Marija, 15. kolovoza Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo ili Velika Gospa te 8. prosinca, kada se slavi Marijino Bezgrešno Začeće.
U PUKU
Gospa Mala - jesen prava
Blagdan Male Gospe u puku označava dolazak jeseni, pa postoji izreka 'Gospa Mala – jesen prava!'. Oko blagdana Male Gospe se i lastavice spremaju na odlazak u toplije krajeve, pa se kaže da ih Marija tamo odvodi, a vraća ih na Blagovijest 25. ožujka.
Dva blagdana posvećena Mariji su Mala Gospa i Pohođenje Blažene Djevice Marije 31. svibnja.
Četiri obavezna spomendana su: Spomen Blažene Djevice Marije Kraljice (22. kolovoza), Spomen Blažene Djevice Marije Žalosne (15. rujna), Spomen Blažene Djevice Marije od svete Krunice (7. listopada) i Prikazanje Blažene Djevice Marije (21. studenog). Četiri neobavezna spomendana su: Spomen Majke Božje Lurdske (11. veljače), Bezgrešno Srce Marijino (subota nakon svetkovine Presvetog Srca Isusova), Spomen Majke Božje Karmelske (16. srpnja) i Posveta bazilike Majke Božje Velike (5. kolovoza).
