Brodska zastupnica: Slobodno možemo reći kako konoplja ima ogroman potencijal

"Prijedlog zakona ide u smjeru stvaranja pravnog okvira za korištenje  konoplje za visokokvalitetne finalne proizvode s velikom dodanom vrijednošću u tekstilnoj, kemijskoj, papirnoj, prehrambenoj, građevinskoj, kozmetičkoj, farmaceutskoj i brojnim drugim industrijama… mogućnosti upotrebe su široke", kazala je Opačak-Bilić.

Razgovarali smo s najmlađom saborskom zastupnicom Marinom Opačak-Bilić, čija je stranka predložila zakon o iskorištavanju punog potencijala konoplje, koja nam je rekla kako  konoplja može unaprijediti stanje okoliša ne samo u smislu čišćenja i oplemenjivanja tla nego ima veću mogućnost smanjenja emisije co2 dakle ova biljka upija 4 x više ugljičnog dioksida nego druge vrste stabala.

Jučer su zastupnici u Hrvatskom saboru, u kasnim popodnevnim satima, raspravljali o tom prijedlogu Socijaldemokrata. Zastupnica Opačak-Bilić u više je navrata govorila o ovoj temi, pa smo razgovarali s njom.

"Za razliku od ostalih usjeva, konoplja može rasti u većini podneblja i na većini poljoprivrednih površina s umjerenim potrebama za vodom i gnojivom, bez pesticida i herbicida. Dakle biljka lako raste, nije joj potrebno navodnjavanje, a od 1 hektara konoplje proizvede se papira kao od 3 hektara drveća, dodatno- kratki ciklus uzgoja čini je izuzetno održivim usjevom koji se efikasno bori protiv klimatskih promjena, također dok su za drveće potrebne godine da naraste za konoplju je potrebno 4 mjeseca", kazala je zastupnica Opačak-Bilić.

"Stoga slobodno možemo reći kako konoplja ima ogroman potencijal da postane glavni prirodni resurs koji može imati koristi i za ekonomiju i za životnu sredinu te da rijetko koji drugi prirodni resurs nudi potencijal konoplje jer je kao što sam rekla sposobna služiti u proizvodnji papira, tekstila, građevinskih materijala, biorazgradive plastike, hrane, lijekova, boja.. točnije preko 25.000 proizvoda. A ono najvažnije što nam je, kao predlagatelju, bila intencija jest pitanje pokretanja poljoprivrede i korištenje u medicinske svrhe.  Iskustva pacijenata oboljelih od teških bolesti poput multiple skleroze, Chronove bolesti pa i malignih bolesti su takva da im je upravo korištenje preparata od konoplje pomoglo u liječenju i ublažavanju simptoma. Stoga smo u članku 7. predložili smo i svojevrsno osnivanje klinika za liječenje i ublažavanje bolova pripravcima od konoplje.

Primjena ovakvog zakona bi dovela reda na tržište, uvele bi se pravilne regulacije koje bi suzbile crno tržište, omogućila bi se uravnotežena cijena, bio bi bolji nadzor kvalitete a paralelno tome punio bi se državni proračun. Kada govorimo o poljoprivredi jedan od koraka u oporavku ovog sektora mogao bi biti upravo Lex Cannabis kojim bi se iskoristila zapuštena i neobrađena zemljišta. Naš ruralni prostor je prazan a dozvoljena sadnja kulture koja bi svojom profitabilnošću omogućila ostanak pa i nova doseljavanja zasigurno je jedno od rješenja. Prema procjeni prinos od samo jednog hektara potpuno iskorištene biljke je oko 35.000 kuna", dodala je.

Prema prijedlogu, Zakonom se propisuje i ustrojavanje Centra koji bi bio sastavni dio agencije za poljoprivredu i hranu a zadatak takve ustanove bio bi poticanje zapošljavanja i predlaganje poticajnih mjera u industriji prerade konoplje. Naravno da najveću kontroverzu izaziva progresivni prijedlog da se dozvoli uzgoj, prerada i promet svih navedenih sorti konoplje. Pravo komercijalnog iskorištavanja konoplje imala bi svaka pravna osoba, obrtnik odnosno nositelj ili član OPG – a te bi se dopustio uzgoj i konzumacija konoplje za osobne potrebe. Svaka punoljetna osoba mogla bi uzgojiti do devet ženskih biljaka u punom cvatu. 

Zastupnica Opačak-Bilić kazala nam je da je naišla na dosta zanimljivosti tijekom pripreme Zakona, tako nam je rekla da se primjerice kanabinoidi nalaze u majčinom mlijeku a iznenadila ju je informacija kako je pristup konoplji u Sjevernoj Koreji legalan i moguće ju je kupiti čak na tržnici.

"Globalno kao društvo idemo prema potpunoj legalizaciji konoplje diljem Europe i svijeta, i s razlogom se možemo pitati što nas sprečava da se nametnemo kao predvodnici na tržištu? U ovom trenutku možemo se postaviti kao nositelji poljoprivrednog razvoja i ulaganja u uzgoj, preradu i iskorištavanje konoplje, osobito na ruralnim područjima Slavonije, Like i Banije, čime bi se smanjilo i iseljavanje iz tih krajeva.

Prema procjeni Hrvatska bi od konoplje godišnje mogla zarađivati od 500 milijuna do pet milijardi eura. Razvila bi se cijela prateća industrija i otvorile tisuće radnih mjesta. Prihvaćanjem ovakvog prijedloga zakona unaprijedili bi naše društvo, ojačali bi ekonomiju, gospodarstvo, turizam, razvili poljoprivredu i revitalizirali ruralna područja, unaprijedili bismo liječenje i ublažavanje simptoma težih bolesti te bi utjecali na pozitivnu okolišnu korist.Potrebno je samo moći pristupiti temi bez stigme i predrasuda", kazala nam je zastupnica u Hrvatskom saboru Marina Opačak-Bilić.