Stalo nam je do Vaše privatnosti i do boljeg korisničkog iskustva. Budući da SB Online i njegovi partneri koriste kolačiće, dužni smo Vas na to upozoriti i zatražiti Vašu privolu. Više o kolačićima pročitajte ovdje: Pravila privatnosti. Pročitajte i Uvjete korištenja. Nastavkom korištenja ovih stranica, prihvaćate naša Pravila privatnosti i Uvjete korištenja.
Što su kolačići i zašto ih koristimo?
Kolačići su male računalne datoteke koje program šalje Vašem pregledniku. Služe nam da omogućimo korisnicima sigurno pretraživanje našeg sadržaja (zaštita od spama), sudjelovanje u anketama, komentiranje itd. Također, koristimo kolačiće naših partnera za vođenje statistike posjećenosti i prilagođeni prikaz oglasa. Naši kolačići su potpuno bezopasni za Vaš uređaj, možete ih lako obrisati u bilo kojem trenutku.
Ako prihvaćate naša Pravila privatnosti i Uvjete korištenja, kliknite "Prihvaćam" i nastavite uživati u sadržaju. Ako, pak, ne prihvaćate, onda nemojte koristiti ove stranice.
Danas je blagdan Cvjetnice: Znate li zašto se danas u crkvi blagoslivljaju grančice i cvijeće
FOTO: istockphoto
Podrijetlo blagoslova grana i cvijeća na Cvjetnicu povezuju s Isusovim svečanim ulaskom u Jeruzalem. Tada ga je mnoštvo naroda dočekalo mašući palminim i maslinovim grančicama
Danas katolički vjernici obilježavaju blagdan Cvjetnice ili Nedjelje muke Gospodnje. Cvjetnica je uvod u Veliki tjedan. Slavi se svake godine nedjelju prije Uskrsa. Običaj je da vjernici na misu nose najčešće maslinove i palmine grančice na blagoslov, prisjećajući se ulaska Isusa Krista u Jeruzalem kojeg je narod prije 2000 godina dočekao mašući mu grančicama i kličući mu.
Običaj povorki vjernika s palminim grančicama nastao je u Jeruzalemu u IV. stoljeću, a u Rimu se prakticira od IX. stoljeća, odakle se raširio po cijeloj crkvi. Misa se posvećuje Isusovoj muci, a Veliki tjedan je spomen na posljednje dane Isusova života. Posebno se slave Veliki četvrtak, Veliki petak i vazmeno ili uskrsno bdjenje.
Prva saznanja o običaju korištenja grančica u narodnim slavljima među kršćanima vezuju se uz Jeruzalem i 4. stoljeće, dok je slavljenje Cvjetnice postalo uobičajeno oko 1000. godine. Koristile su se palmine i maslinove grane, a kasnije i grane voćki na kojima su propupali prvi cvjetovi, kao simbol Isusova uskrsnuća.
Podrijetlo blagoslova grana i cvijeća na Cvjetnicu povezuju s evanđeoskim izvješćem o Isusovu svečanom ulasku u Jeruzalem. Tada ga je mnoštvo naroda dočekalo prostirući mu svoje haljine po putu, dok u Ivanovu Evanđelju stoji da je mnoštvo Isusa dočekalo mašući palminim i maslinovim grančicama.
Grančice koje su se nosile na blagoslov određivale su i narodno ime blagdana u pojedinim dijelovima Hrvatske. Od naziva ulika, koji se koristi za maslinu, Cvjetna nedjelja se u Istri naziva Uličnica, a nešto južnije na Jadranu je Maslinica ili Maslinska nedija, odnosno Palminska nedilja.
U krajevima gdje su se nosile na blagoslov cvjetne grane upotrebljavao se naziv Cvitnica, Cvitna nedilja, s lokalnim izgovorima poput na primjer Cvetnica, Cvitnica, Cvijeti, Cvjetnica. U krajevima gdje nije bilo pravih palmi, pod nazivom palma koristio se ispleteni svežanj maslinovih grančica.
Još jedan običaj se vezuje za Cvjetnicu, a to je umivanje u proljetnom cvijeću, najčešće ljubičicama, a provodi se tako da se ubere cvijeće čije se latice potope u čistoj vodi, u kojoj onda ukućani obavljaju ranojutarnje umivanje, što se povezuje s ljepotom, zdravljem i blagostanjem. Prema običajima, za vrijeme umivanja, naglas se izgovaraju dobre želje. Cvjetnicom u mnogim domovima počinju pripreme za Uskrs, najveći kršćanski blagdan.
(Izvor: 24sata.hr)
