SB Online
Promjena teme
Prijava
Pretraži SB Online

Do 2050. Hrvatska će izgubiti gotovo četvrtinu ruralnog stanovništva

PRIJE 3 GODINE
TEKST: večernji.hr/večernji.hr

Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prilagodba teksta
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED
SB Online | Do 2050. Hrvatska će izgubiti gotovo četvrtinu ruralnog stanovništva SB Online | Do 2050. Hrvatska će izgubiti gotovo četvrtinu ruralnog stanovništva

PRIJE 3 GODINE
TEKST: večernji.hr/večernji.hr

Prilagodba teksta ▼
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED

Većina stanovnika koncentrirana je u Zagrebu i na Jadranu, samo se oko Zagreba, Rijeke i Splita urbaniziraju sela.

Ima li nade da se život vrati u hrvatska sela? Hrvatska će, prema demografskim projekcijama Eurostata, do 2050. izgubiti gotovo četvrtinu ruralnog stanovništva. Gore od nas u EU samo su Litva, kojoj se predviđa gubitak od čak 43,5 posto, Letonija (37,6 posto), Bugarska (26,8 posto) te Rumunjska koja će izgubiti četvrtinu.


S druge strane, porast ruralnog stanovništva zabilježit će Irska, i to za čak četvrtinu, Švedska za više od 10 posto te Danska i Belgija za 1,2%, odnosno jedan posto. Porast urbanog stanovništva trebao bi se dogoditi u 15, a smanjenje ruralnog u 20 zemalja, ali razlike među zemljama su velike i opustošenje sela u Hrvatskoj i manje razvijenim zemljama nije usporedivo s opustošenjem u bolje razvijenima. Nema infrastrukture Austrija će do 2050. izgubiti najmanje ruralnog stanovništva, samo 0,6 posto, a najveći porast urbanog stanovništva imat će Malta (35,4 posto), Irska (29 posto) i Švedska (25 posto). U Hrvatskoj, u kojoj je prema popisu iz 2011. više od tri milijuna ljudi živjelo u gradovima, predviđa se porast urbanog stanovništva od dva posto. Uništavanje hrvatskog sela, započeto u socijalizmu, samo se produbilo iseljavanjem mladih u inozemstvo i veće gradove, a dok sela u razvijenijim zemljama imaju obrazovne i zdravstvene ustanove, razne sadržaje, dobru prometnu povezanost s gradovima, kod nas je to rijetkost.


Sociolog Dražen Šimleša, voditelj Centra za istraživanje integralne održivosti i održivog razvoja Instituta Ivo Pilar, ističe da teško možemo govoriti o održivu razvoju tamo gdje nema povezanosti između urbanih i ruralnih područja. – Ruralna područja imaju svoju vrijednost i komparativnu prednost poput hrane, prirodnih resursa i obnovljivih izvora energije, kulturne baštine i aktivnog turizma. E sad, dolazimo u izrazito rizičan položaj da ih koristimo na održiv i pravedan način ako u tim prostorima nemamo ljude koji ondje žive. Naši trendovi iseljavanja iz ruralnih područja, pogotovo mladih, u kontradikciji su s našim deklarativnim stavom da nam je jako stalo do sela i to se vidi po razvijenosti infrastrukture, dostupnosti obrazovnih i kulturnih usluga i ostalom što vežemo za kvalitetu života. Tamo gdje je to riješeno, ruralni prostori postaju privlačni za život većem broju ljudi – govori Šimleša.


Socijalna geografkinja Sanja Klempić Bogadi ističe da su projekcije Eurostata očekivane. Vraćaju se umirovljenici – Većina stanovnika u Hrvatskoj koncentrira se u Zagrebu i na Jadranu te se samo oko Zagreba, Rijeke i Splita urbaniziraju sela. Hrvatsko selo uništeno je još u socijalizmu kad se forsirao život u gradu i ta psihologija da je život na selu “pase” ostala je do danas uz odsutnost regionalne politike. U ratu su depopulacijska područja uništena, a privreda nije oživjela i uzalud je ljudima obnavljati kuće ako nema ekonomske aktivnosti u okolici. Neusporediva je infrastruktura i standard života u selima razvijenih zemalja s našim selima. Neće kod nas doći do povratka ljudi na selo dok ne bude adekvatne infrastrukture, dobrih prometnica i radnih mjesta u okolici. Na selo se danas vraćaju uglavnom umirovljenici, i to da bi djeci ostavili stanove u gradu, nešto malo se razvija ruralni turizam i to je sve – kaže S. Klempić Bogadi.

Demograf Stjepan Šterc problem vidi u apsolutnoj centralizaciji koju ima Zagreb, što druge zemlje nemaju, a zbog čega se događa destrukcija ruralnog prostora. – Osim prigradskih naselja, klasična ruralna naselja će se isprazniti, osobito brdsko-planinska i pogranična – kaže Šterc, dodajući da je nužna decentralizacija javne uprave i poduzeća te ravnomjeran regionalni razvoj, kao i poticajne porezne olakšice za ruralne prostore.

Nakon 21 godinu rada na razminiranju, Osječanin Drago Čapo preselio se s obitelji u Sarvaš. On i supruga sa sobom su poveli i svoje pse Bellu i Spartu, a nedugo potom njihovo imanje pretvorilo se u pravo životinjsko carstvo; udomili su malog buldoga Tiama i pet mačaka, stigle su im i guske Đuska i Buzdovan, patke i ovca Meli. Zvijezda dvorišta je svinja Saška, tu su i kornjača, vrana, golub, zečevi, japanske koke... svi kućni ljubimci. – Naslijedili smo kuću nakon smrti suprugine majke, nismo je htjeli prodati, odlučili smo doći u Sarvaš i obnoviti je – kaže 44-godišnji Drago Čapo. On je umirovljenik, a supruga Šaneta radi u Osijeku. – Došli su k nama i kći, zet i unuk. Pomažemo oko djeteta, ja sam stalno dostupan. Prednost života u prigradskom naselju mir je koji nam nitko ne može platiti. Iziđemo na dvorište, nitko nas ne tlači, oko nas trčkaraju životinje... Povrća nešto uzgojimo sami, ali ne sve. Zasadili smo ove godine bijeli luk pa ga je pojeo ovan – kaže smijući se Drago Čapo. (Suzana Lepan Štefančić).


Život u gradu pruža više dinamike i mogućnosti, smatra novinarka Matina Tenžera. U 30 godina, koliko živi u Zagrebu, kaže, promijenila je nekoliko adresa. Stanovala je na Kegliću, u Zapruđu, Folki, Novom Jelkovcu, a posljednjih pet godina sa suprugom Marojem Sabljićem i trogodišnjom kćeri Nelom Koko stanuje u blizini Ribnjaka. – Sve što nam kao obitelji treba nadohvat je ruke. Svaki dan je drukčiji, uvijek se nešto događa i ne osjećate se izolirano – kaže M. Tenžera. Život u gradu, ističe, donosi niz prednosti obiteljima s malom djecom. – Jedan dan smo u kazalištu, drugi dan na nekom festivalu, treći u igraonici, četvrti u parku... Kad bude malo starija, na raspolaganju će joj biti brojne dječje aktivnosti. U gradu nam ne treba ni automobil jer je sve dostupno gradskim prijevozom ili pješice. S druge strane, Zagreb je siguran grad – govori mlada majka. Hrvatska je, naglašava, centralizirana zemlja pa svi putovi vode u Zagreb, što objašnjava i njegov stalni rast.



(Izvor: Večernji.hr)


Ocijenite članak

Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Vezane teme: