Dok jedni kukaju, drugi broje novce! Hrvati imaju novca, pa makar i ʺmrtvogʺ

FOTO: Ilustracija

Dok jedni kukaju, drugi broje novce! Hrvati imaju novca, pa makar i ʺmrtvogʺ

28.7.2019. 08:46 | Objavio Ivica Janković PREGLEDA: 1120

Premda se o povećanoj potrošnji uobičajeno piše pred božićne i novogodišnje blagdane, ta je tema zapravo cjelogodišnja ako se uzmu u obzir neki dugoročniji pokazatelji koji utječu na rast potrošnje.

Drugim riječima, povećana potrošnja može biti posljedica jačeg rasta gospodarstva, a time i rasta BDP-a, povećanja zaposlenosti (preko ljeta u turizmu, naravno), poreznog rasterećenja stanovništva i gospodarstvenika, a time i povećanja plaća i mirovina. Sve su to čimbenici koji utječu i na standard življenja, a onda i na kupovnu moć, koja se može evidentirati i ljetnom turističkom sezonom koja je upravo u tijeku, piše Glas Slavonije

Cinici će dakako reći kako smo prije imali više, a trošili manje, pa otud danas milijarde kuna na štednim računima građana, dok danas imamo manje, a trošimo više, pri čemu "mrtvi kapital" ostaje na štednji umjesto da se ulaže, investira u profitabilne projekte, što je još jedan hrvatski (i ne samo hrvatski, više balkanski) apsurd, nezamisliv recimo u SAD-u, gdje su banke samo posrednici za oplođivanje kapitala, a ne staromodne štedionice koje milijunima ljudi novac čuvaju za "crne dane".


Kako god bilo, Hrvati imaju novca, pa makar i "mrtvog", na štednim knjižicama, što pak znači da često neopravdano kukamo kako nam je loše, da smo siromašni, s malim plaćama, gomilom dugova i računa koje moramo plaćati i neizvjesnosti hoćemo li zadržati posao ili ćemo na burzu rada, neki dakako i u Irsku. Doduše, ne valja poopćivati, u RH doista postoji "kritična masa" siromašnih, čiji mizerni prihodi, socijalna pomoć ili niske mirovine poružnjuju sliku Hrvatske kao socijalne države, među ostalim. No, objektivno uzevši, postoji i ona druga "kritična masa" koja s novcem nema većih problema, što pak ne znači da i ta "masa" ne kuka svako malo kao jedva sastavlja kraj s krajem, a onda bez pardona skokne dva-tri tjedna na more, negdje na otoke, na Zrće i Ultre radi cjelonoćnog partijanja i besramnog trošenja kuna. Ili se pak debelog novčanika zaputi nekamo u inozemstvo na daleke destinacije kako bi se i tamo prepustilo hedonističkom uživanju u trošenju i zabavljanju, odmaranju i razbacivanju životom na visokoj nozi, bar preko ljetnog odmora, prije povratka u surovu stvarnost i iznova započetu kuknjavu da se, eto, pretjerano trošilo, šopingiralo i zabavljalo do zore.


FENOMEN TRSTA

Kad se govori o potrošnji, odnosno konzumerizmu kao fenomenu razvijenog Zapada, treba se prisjetiti i Hrvatske u bivšoj državi zvanoj Jugoslavija. Desetak godina nakon Drugog svjetskog rata o nekoj većoj potrošnji, kupovnoj moći stanovništva, a time i većem životnom standardu, nije moglo biti riječi. Tek sredinom 60-ih, uz popuštanje komunističke stege i većeg otvaranja prema Zapadu, na bolje se počeo mijenjati i standard življenja, pa je talijanski Trst postao centar iz kojeg se hvatao priključak s potrošnjom, konzumerizom i standardom tadašnjih razvijenih europskih država. Uglavnom, zanimljivo bi bilo pratiti kvalitetu života od socijalističke "ravnoteže" do kapitalističke "protuteže" i današnjeg društva spektakla, u kojemu se i sama potrošnja nametnula kao idila konzumerizma. Rezultat može iznenaditi, a on se svodi na općenit zaključak da nam nikad nije bilo bolje nego danas, što potkrjepljuje statistika prema kojoj Hrvatska ima bolji standard od 135 zemalja u svijetu! Nije fake news, nego pouzdan i provjerljiv podatak. Kako god bilo, uvažili te ili neke druge podatke, i dalje kukamo da smo siromašni, a trošimo milijarde za putovanja, zabavu i šoping. Pritom padaju i rekordi - najveća potrošnja, primjerice hrane i pića, u ljetnim je mjesecima, dakle u vrijeme turističkih vrhunaca, što je razumljivo, jer ljeto je samo po sebi doba kad "mozak odlazi na pašu" i um uskače u ritam hedonizma i relaksirajućeg egoizma radi što veće potrošnje prije nego jesen spusti zastore, a onda navali prosinac i opet, iznova, uskrsne čudovište zvano šoping, kupnja, potrošnja, prorade konzumerističke navade i naslade koje vode prema novim blagdanskim rekordima, usporedivim s onima ljetnima.

JEDEMO, PIJEMO...

Kad smo kod ovodobne potrošnje, bar jednog njezinog dijela, zanimljivom se pokazala analiza Hrvatske gospodarske komore (HGK) o procjeni povećanja upravo potrošnje hrane i pića u kolovozu 2017. U ovoj analizi obuhvaćeno je šest županija - Istarska županija, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Zadarska županija, Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska županija. Inače, bez obzira na koju se godinu, odnosno koji mjesec (ljetni) analiza odnosi, naglašena prostorno-vremenska koncentracija turističke sezone bitna je za procjenu potencijala potrošnje u maloprodaji (ali i u ugostiteljstvu) na temelju porasta broja stanovnika na nekom prostoru (županiji/gradu/općini) zbog dolaska i noćenja domaćih i stranih turista.

Naime, važan dio izdataka za osobnu potrošnju u Hrvatskoj odvaja se za hranu i piće (gotovo 33 %), a prosječan dnevni izdatak odrasle osobe u Hrvatskoj u segmentu hrane i pića iznosi oko 45 kuna. Segment hrane i pića uzima se iz razloga što za njega postoji i procjena prosječnoga dnevnog izdatka po turistu. Naime, prema podatcima Instituta za turizam za 2017. godinu, prosječna dnevna potrošnja turista tijekom ljetnih mjeseci je oko 79 eura, od čega se 17 % (oko 13 eura, odnosno oko 96 kn) odvaja na hranu i piće izvan objekta smještaja.

Iz navedenoga proizlazi da je potrošnja turista u odnosu prema domaćem kupcu (domicilnog stanovnika), u segmentu hrane i pića, oko 2,1 puta veća. Navedeni omjer korišten je u ovoj analizi za procjenu ukupnog povećanja potrošnje u segmentu hrane i pića u "najjačem" turističkom mjesecu u godini, kolovozu, na temelju procjene da jedan prosječan turist na hranu i piće izvan smještajnog objekta dnevno troši više od dva puta više u odnosu prema prosječnom potrošaču u Hrvatskoj u razdoblju izvan sezone.


Izvor Glas Slavonije
Autor Darko Jerković




*Komentari se objavljuju u realnom vremenu i SB Online ne može biti odgovoran za ono što korisnici objave. Zabranjeno je vrijeđanje i klevetanje. Takvi će komentari biti obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.

Pretraži SB Online

ČITAJTE NA SBonline

.

Danas djelomice i pretežno sunčano

.

Oko 600 Brođana dalo je podršku sadašnjoj, ali za njih i budućoj predsjednici

.

MIJO KLADARIĆ: „Zoran Milanović je pravi i iskreni kandidat“

.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović lošije glumi nego što laže i pjeva

.

Brodsko-posavska županija je utvrda HDZ-a, za pretpostaviti je da će pobjedu kod nas odnijeti ʺdesniʺ kandidat

.

ALARMANTNO STANJE: Mladi u Hrvatskoj sve više konzumiraju marihuanu, alkohol i odlaze u sportske kladionice

.

Danas postupan prestanak oborine i razvedravanje

.

Nastavljamo s bogatim adventskim programom

.

Usvojen županijski proračun za 2020. u visini od milijardu 165 milijuna i 459 tisuća kuna

.

Posavska Hrvatska u novom broju donosi

Ovdje možete dobiti zajmove za prazničnu sezonu

Prodajem

Brz i jednostavan zajam po niskoj kamatnoj stopi

► REGISTRIRAJ SE DA OBJAVIŠ OGLAS

.

Zašto se petak 13. smatra najnesretnijim danom u godini?

.

Sretan imendan svim Lucijama, Lucama, Svjetlanama i Jasnama

.

Najmlađi Brođani na prigodnim adventskim radionicama

.

Danas pretežno oblačno i kišovito, a na kraju dana i snijeg

.

ŽUPAN: ʺMoglo bi doći do kašnjenja plaće u Industrijskim rješenjima jer je došlo do blokade po pitanju otpremnina, oko 700 tisuća kunaʺ

.

40 milijuna kuna za obnovu, opremanje i modernizaciju brodske Bolnice

.

Jedan slavonski grad i službeno izgubio 7000 stanovnika u posljednjih 10 godina

.

Emisija ʺProvjerenoʺ večeras ponovno iz Slavonskog Broda

.

Brođanin Dragan Jelić imenovan je državnim tajnikom

.

Škole do sutra moraju odlučiti kako će nadoknaditi nastavu

.

Znate li što ste najviše googlali u 2019.? Google objavio popis!

.

Policija potvrdila da Pero Ćosić nije prijavio Zvonimira Rubila!

.

Danas pretežno oblačno uz povremenu kišu

.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović zaboravila na radnike Industrijskih rješenja?

.

Počelo tiskanje glasačkih listića, cijena po listiću je 38 lipa

.

MUP provodi akciju “MIR I DOBRO” i poziva na oprez sa korištenjem pirotehnike

.

Zvonimir Rubil: ʺAko mi je slučajno nešto izletjelo iz usta, ispričavam se Peri Ćosićuʺ

.

ŠTO AKO STE PRESPORI NA CESTI: Zakon je jasno propisao što morate učiniti!

.

ANAMARI JOŠ TREBA POMOĆ: “Želim da jedan dan ne moram birati između plaćanja računa, kupnje lijekova i hraneʺ

.

Bespovratna sredstva za nastavak projekta Lunch Box

DJEVOJKA DANA

Današnja DJEVOJKA DANA na SBonline