Evo što Hrvati najviše guglaju

Iseljavanje Hrvata u Austriju rast će u sljedeće dvije godine, hrvatski građani pojam „Bewerbung“ (zamolba za posao na njemačkom jeziku) pretražuju na internetu sve intenzivnije i jednako kao “zamolba za posao” na hrvatskom, što znači da se pripremaju za iseljavanje u Austriju i Njemačku.

Svaki peti tražitelj posla u Hrvatskoj raspituje se za posao u inozemstvu. A za hrvatske iseljenike u Njemačkoj često su pretraživani pojmovi “učenje njemačkog jezika”, “misa na hrvatskom”, “razvod braka”, “mirovina”, dok ne pretražuju pojmove”investiranje u Hrvatsku”, “povratak u Hrvatsku”, a ni imena Stjepana Radića, Miroslava Krleže, Tina Ujevića... Poklapaju se službeni podaci Neki su to od rezultata istraživanja “Praćenje migracija pristupima digitalne demografije – Što nam mogu reći Facebook i Google Trends o hrvatskim migracijama” Hrvatskog katoličkog sveučilišta (HKS) koje je podržala i partnerska institucija HKS-a, Zaklada Konrad Adenauer. Prvo takvo istraživanje pokazalo je da se podaci s Facebooka i Google Trendsa poklapaju sa službenim podacima te da pri planiranju migracije hrvatski iseljenici najčešće pretražuju pojam „posao“ i „zamolba za posao“, pa “životopis”. Preko digitalnih alata može se pratiti i stupanj integracije naših iseljenika u njemačko društvo.

Hrvatski iseljenici na internetu najviše pretražuju stranice za učenje njemačkog jezika, što je snažna indicija da se žele što prije integrirati u njemačko društvo, ali i da se ne namjeravaju vratiti u domovinu. U pretragama interesa prva dva mjesta zauzimaju stranice na kojima se može učiti njemački. Od 2014. do 2020. pojam “Njemačka” najviše se pretraživao u Slavoniji, odnosno Vinkovcima i Slavonskom Brodu, a “posao u Njemačkoj” u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Osječko-baranjskoj i Brodsko-posavskoj – kazao je na predstavljanju studije povjesničar i politolog s HKS-a Tado Jurić. Pretraživanje pojma “Bewerbung” i zamolba za posao u Hrvatskoj istražio je od 2009. do 2020. i ispostavilo se da se zamolba za posao na njemačkom pretražuje jednako kao i na hrvatskom. Da iz zemlje žele otići i zaposleni, Jurić zaključuje iz toga što “posao u Njemačkoj” Hrvati pretražuju najviše u 6.30 sati i 14.50 sati, pri kraju radnog dana. Od visokoobrazovanih iseljenika podaci Linkedina pokazuju da u Njemačku idu prvenstveno liječnici i profesionalci iz STEM područja. Da će iseljavanje Hrvata u Austriju rasti u iduće dvije godine, zaključio je analizom Google Trendsa i Facebooka jer od 2019. raste pretraživanje pojma “posao u Austriji” te je veći interes građana za iseljavanje u Austriju u usporedbi s rezultatima pretraživanja pojmova posao u Irskoj i Švedskoj.

“Posao u Austriji” najviše se pretražuje u Međimurju, Varaždinu, Karlovačkoj županiji, Slavoniji, ali u zadnje vrijeme i u Splitsko-dalmatinskoj županiji zbog gubitka radnih mjesta u ugostiteljstvu. Sve više se pretražuje i pojam “prijava prebivališta u Austriji”. Iako je interes za Irsku smanjen nakon koronakrize, još ga imaju iseljenici iz Slavonije koje u tu zemlju povlače iseljenici koji su već otišli u Irsku. Prema Facebooku, u Irskoj je do 15.000 Hrvata, najviše u Dublinu i Corku, a to potvrđuju i podaci Državnog zavoda za statistiku. Osim što iseljenici u Njemačkoj pretražuju najviše “učenje njemačkog jezika”, često pretražuju i pojam “razvod” .

Raste broj razvoda brakova među hrvatskim iseljenicima u Njemačkoj, taj trend bilježi i FB u rubrici „životni događaji“ i „status veze“ i Google Trends. Sam pojam „razvod braka“ za hrvatske iseljenike postaje relevantan pojam pretraživanja jer se očito pretražuje u velikom opsegu. No među pretraživanim pojmovima iseljenika nema pojma „Stjepan Radić“ koji nije dovoljno pretraživan da bi ga Google indeksirao u Njemačkoj, ni Krleže, ni Ujevića – govori Jurić, ali ima Oliver Dragojević, Severina, Thompson, a pretražuju se i pojmovi Slavonija, Lika...

Zanimljivi uvidi se dobiju, ističe Jurić, i kada se analizira pogled iz Njemačke. – Nijemci najviše postavljaju pitanje „Jesu li Hrvati muslimani?“ te drugo po redu: “Koliko Hrvata prima socijalnu pomoć u Njemačkoj?” – kaže Jurić iako Hrvati najmanje koriste socijalnu pomoć od doseljenika. A pojam “Hrvatska” Jurić je našao da ga na arapskom jeziku pretražuju migranti u Turskoj i BiH, vjerojatno zbog putovanja preko RH u Njemačku.

Izvor:www.vecernji.hr