Apeliramo na inspekcije i institucije da pojačaju kontrole i potrošačima objasne prema kojim se to zakonskim osnovama vrši ova tržišna obmana, kaže predsjednik HPK Mladen Jakopović.

Posljednjih mjeseci potrošačima se nudi uvozno, jeftino mlijeko na čija se pakiranja stavljaju različite varijacije hrvatskog znakovlja – šahovnice i kockice. Na taj se način obmanjuje potrošače kako se radi o domaćem proizvodu, upozorava Hrvatska poljoprivredna komora čiji je Odbor za mljekarstvo pozvao državne institucije i inspekcije da pojačaju kontrolu na tržištu. 

Smatraju kako je ovo jedan od nedozvoljenih marketinških trikova koji dodatno zbunjuje potrošače jer na nacionalnoj razini postoji oznaka Mlijeko s hrvatskih farmi - jedina valjana i potvrda da ima svoju sljedivost i dolazi s farmi domaćih proizvođača. 

"Zato apeliramo na inspekcije i institucije da pojačaju kontrole i potrošačima objasne prema kojim se to zakonskim osnovama vrši ova tržišna obmana", kaže predsjednik HPK Mladen Jakopović.

Iz Komore su apelirali i na trgovačke lance da se ne koriste ovim obmanjujućim potezima te stavljanjem različitih oznaka i državnog grba na jeftina uvozna mlijeka. 

Viškovi mlijeka drugih zemalja završavaju na našem tržištu

Traže i hitni sastanak domaćih proizvođača s resornim Ministarstvom odnosno da se na Savjet za mlijeko pozovu industrije te zajednički ukaže na ovaj problem, koji jednim dijelom spada u sferu nepoštene trgovačke prakse. 

Predsjednik Odbora za mljekarstvo HPK, Igor Rešetar naglasio je da u ovom domaćem sektoru ima pozitivnih pomaka zahvaljujući razumijevanju državnih institucija i investiranju u ovaj sektor. No, najveći problem su i dalje cijene ulaznih sirovina. Drastično su poskupjele posebice sojina sačma i kukuruz, a rasle su i cijene repromaterijala za sjetvu i tu je potrebno reagirati. Problem je i što nam stižu tuđi viškovi. 

"Svaka zemlja EU prošle godine je koristila mjeru za skladištenje mlijeka i mliječnih proizvoda, 300.000 tona je bila minimalna količina koje se skladištila i ti viškovi sad dolaze na naše tržište po dampinškim cijenama", upozorio je Rešetar. 

U HPK objašnjavaju kako zemlje koje imaju viškove iste stavljaju na skladište osam mjeseci i nakon toga ga puštaju na tržište po izuzetno niskim cijenama. No, dok se na nju ne može utjecati jer se formira na tržištu, nedopustivo je da na police dolazi sa oznakom hrvatske šahovnice. 

"Mora se ustrajati na zahtjevima kod nepoštenih trgovačkih praksi. Bilo bi dobro da postoji nekakvo tijelo ili odbor koje bi pratilo troškove proizvodnje jer se podaci sa burza stalno mijenjaju i nepregledni su za proizvođače", napominje Jakopović dodajući da bi na razini Ministarstva trebalo napraviti objavu o cijenama žitarica, hrane za krave i slično kako bi se znali svi ulazni troškovi u proizvodnji i usporedili s troškovima iz drugih zemalja. To bi, smatra, trebalo napraviti do kraja godine.

Uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti 253.398.156 eura

Odbor za mljekarstvo HPK traži i da se program potpore za junice produži na sljedeće tri godine. Inzistiraju i na provođenju mjera Programa ruralnog razvoja koje se odnose na proizvodnju električne energije i financiranje postrojenja na farmama koje proizvode mlijeko. To bi im bio dodatni izvor prihoda; da i kroz proizvodnju električne energije, preko bioplinskih i solarnih postrojenja, ojačaju svoj dohodak. 

Inače, tijekom 2020. godine hrvatski proizvođači isporučili su 434.220.206 kilograma mlijeka što je na razini  2019 godine. U siječnju je zabilježeno povećanje proizvodnje za 1,7 posto u odnosu na siječanj 2020., dok je na kraju godine broj proizvođača mlijeka bio 4.036. Plan je da se do kraja ove godine proizvodnja poveća za 3.000.000 kg po mjesecu, a što se može postići kroz bolje uvjete držanja stoke i ulaganjem u genetiku. 

Tijekom prošle godine u Hrvatsku je uvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 253.398.156 eura, zaključuju iz HPK. 

(Izvor: agroklub.com)