SB Online
Promjena teme
Prijava
Pretraži SB Online

Hrvatska naknada za povratnu ambalažu najniža je u Europi! Kod nas je 7 centi, u Finskoj 40

PRIJE 1 GODINU
TEKST: Danas.hr/Danas.hr

Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prilagodba teksta
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED
SB Online | Hrvatska naknada za povratnu ambalažu najniža je u Europi! Kod nas je 7 centi, u Finskoj 40 SB Online | Hrvatska naknada za povratnu ambalažu najniža je u Europi! Kod nas je 7 centi, u Finskoj 40

PRIJE 1 GODINU
TEKST: Danas.hr/Danas.hr

Prilagodba teksta ▼
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED

Trenutačno se izrađuje novi pravilnik o ambalažnom otpadu. Sustav povrata proširit će se na sve boce do tri litara, a vratit će se moći i tetrapak. Ekološke udruge traže da se naknada uveća. Povrat ambačaže kod nas nije samo ekološko, nego i socijalno pitanje

Ako ste svoje prazne boce kojim slučajem ostavili u zagrebačkim kvartovima Remetinec, Sv. Klara ili Kajzerica, postoji velika šansa da ih je Oliver skupio, pa vratio u trgovinu.

"Svaki dan sam tu, svaki dan skupljam boce. Inače radim na građevini, ali to što mi ostane platimo režije i to da nam ne ostane ni 100 kuna. I onda poberemo boce i tako se snalazimo. Živimo od danas do sutra, kako se kaže", priča nam Oliver iz Zagreba.

Poput mnogih skupljača, i Oliver mora odnijeti puno boca da bi to imalo utjecaja na kućni budžet. Jer 50 lipa, odnosno 7 centi, mala je naknada.

"OK je da bude malo više, da neki stariji ljudi mogu kupiti kruh i sve što treba", dodaje.

Sustav prikupljanja boca postoji u 13 europskih zemalja, a Hrvatska ima najmanju naknadu. Tako je u Baltičkim zemljama taj iznos 10 centi, u Slovačkoj 15. Njemačka vraća 25 centi za svaku bocu, a Finska čak 40. Svake godine u Hrvatskoj je na tržištu oko 826 milijuna plastičnih, staklenih boca i limenki. Prosječno se prikupi oko 80 posto ambalaže koja se stavi na tržište, a u sustavu je povratne naknade.

Što napraviti s gomilom plastike,za većinu europskih zemalja je uglavnom ili isključivo ekološko pitanja, dok je kod nas to i socijalno. U trgovini se često stvaraju redovi za automat.

"Jako puno ljudi, penzionera, pogotovo vikend, subota nedjelja, radimo 100 na sat", prepričava Mato Tečić, zaposlenik trgovine.

Trenutačno se izrađuje novi pravilnik o ambalažnom otpadu. Sustav povrata proširit će se na sve boce do 3 litara, a vratit će se moći i tetrapak. Ekološke udruge, među njima i Zelena akcija traže da se naknada uveća, ali i da se riješe neke nelogičnosti.

"Imamo, primjerice, sok od rajčice ili pasiranu rajčicu. Pasirana rajčica ne ide u sustav povratne ambalaže jer nije napitak, dok sok kao napitak ide, iako je riječ o proizvodu gotovo istog sastava, a često dolaze u gotovo identičnoj ambalaži", kazuje Ana Marija Mileusnić iz Zelene akcije.

Proširili bi povrat i na ambalažu hrane, ali i kozmetike. Hoće li prihvatiti takve prijedloge, Ministarstvo nije htjelo otkrivati dok ne izrade Pravilnik.

(Izvor: danas.hr)


Ocijenite članak

Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Vezane teme: