Hrvatska naknada za povratnu ambalažu najniža je u Europi! Kod nas je 7 centi, u Finskoj 40

3.2.2023. | 12:02

Danas.hr
IZVOR: Danas.hr

Pregleda: 562

NOVO

Bliži se Uskrs, a jaja skuplja no ikad : Evo što kažu proizvođači, prodavači i kupci
Grašak i slaninina: Brzi ručak s tjesteninom ili baza za druga jela koja ćete obožavati
Ovo je najkraći test inteligencije na svijetu. Odgovorite na pitanja i vidite ’gdje ste’
Gotovo polovina uvezenog meda je lažna? U njemu sirupi od riže, pšenice i šećerne repe
Predsjednik udruge iz Slavonskog Broda utajio 125 000 eura
Najava tradicionalnog križnog puta ulicama Slavonskog Broda
Potpisani ugovori o sufinanciranju javnih potreba u kulturi
VRAĆA SE PROLJEĆE: Temperature će rasti preko 20°C, no stiže i kiša!
Osigurana bespovratna sredstva za izradu projektne dokumentacije Botaničkog vrta
Je li Njemačka za Hrvate i dalje obećana zemlja? ’Imala sam dobrog poslodavca i solidnu plaću, ali ne i život...

FOTO: istockphoto

3.2.2023. | 12:02 | Danas.hr
IZVOR: Danas.hr
Pregleda: 562

Trenutačno se izrađuje novi pravilnik o ambalažnom otpadu. Sustav povrata proširit će se na sve boce do tri litara, a vratit će se moći i tetrapak. Ekološke udruge traže da se naknada uveća. Povrat ambačaže kod nas nije samo ekološko, nego i socijalno pitanje

Ako ste svoje prazne boce kojim slučajem ostavili u zagrebačkim kvartovima Remetinec, Sv. Klara ili Kajzerica, postoji velika šansa da ih je Oliver skupio, pa vratio u trgovinu.

"Svaki dan sam tu, svaki dan skupljam boce. Inače radim na građevini, ali to što mi ostane platimo režije i to da nam ne ostane ni 100 kuna. I onda poberemo boce i tako se snalazimo. Živimo od danas do sutra, kako se kaže", priča nam Oliver iz Zagreba.


Poput mnogih skupljača, i Oliver mora odnijeti puno boca da bi to imalo utjecaja na kućni budžet. Jer 50 lipa, odnosno 7 centi, mala je naknada.

"OK je da bude malo više, da neki stariji ljudi mogu kupiti kruh i sve što treba", dodaje.

Sustav prikupljanja boca postoji u 13 europskih zemalja, a Hrvatska ima najmanju naknadu. Tako je u Baltičkim zemljama taj iznos 10 centi, u Slovačkoj 15. Njemačka vraća 25 centi za svaku bocu, a Finska čak 40. Svake godine u Hrvatskoj je na tržištu oko 826 milijuna plastičnih, staklenih boca i limenki. Prosječno se prikupi oko 80 posto ambalaže koja se stavi na tržište, a u sustavu je povratne naknade.

Što napraviti s gomilom plastike,za većinu europskih zemalja je uglavnom ili isključivo ekološko pitanja, dok je kod nas to i socijalno. U trgovini se često stvaraju redovi za automat.

"Jako puno ljudi, penzionera, pogotovo vikend, subota nedjelja, radimo 100 na sat", prepričava Mato Tečić, zaposlenik trgovine.

Trenutačno se izrađuje novi pravilnik o ambalažnom otpadu. Sustav povrata proširit će se na sve boce do 3 litara, a vratit će se moći i tetrapak. Ekološke udruge, među njima i Zelena akcija traže da se naknada uveća, ali i da se riješe neke nelogičnosti.

"Imamo, primjerice, sok od rajčice ili pasiranu rajčicu. Pasirana rajčica ne ide u sustav povratne ambalaže jer nije napitak, dok sok kao napitak ide, iako je riječ o proizvodu gotovo istog sastava, a često dolaze u gotovo identičnoj ambalaži", kazuje Ana Marija Mileusnić iz Zelene akcije.

Proširili bi povrat i na ambalažu hrane, ali i kozmetike. Hoće li prihvatiti takve prijedloge, Ministarstvo nije htjelo otkrivati dok ne izrade Pravilnik.

(Izvor: danas.hr)


VIŠE NA TEMU:
NAKNADA
POVRATNA AMBALAŽA

Samo registrirani članovi mogu ocjenjivati i komentirati članke. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje. Ako jeste registrirani, prijavite se ovdje.

ANKETA
Trebaju li maturanti održati tradicionalnu norijadu i ove godine?
Kliknite na opciju za koju želite glasati.
Oglašavajte se na SB Online portalu jer:
više od 130.000 korisnika mjesečno
više od 500.000 otvaranja stranica svakog mjeseca
Pročitaj više

IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAPRAVILA PRIVATNOSTI