Izglasan Zakon o poljoprivrednom zemljištu

Hrvatski sabor usvojio je danas izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Kako pojašnjava predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, njime se rok zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta za trajne nasade određuje na 25 godina, a za ostale vrste proizvodnje na 15 godina, te se uvodi sustav bodovanja kojim najveći broj bodova ostvaruju dosadašnji posjednici, domicilni i mladi poljoprivrednici i oni koji na zemljištu stvaraju dodanu vrijednost.

S namjerom sprječavanja zlouporaba, propisana je obveza izrade i dostave gospodarskog programa za ugovore kojima nisu priloženi ili ne postoje, kao i dodatne mjere kontrole provedbe ovih programa od strane jedinica lokalne samouprave i Ministarstva poljoprivrede.

Javni natječaji za zakup i prodaju zemljišta obavljat će se elektroničkim putem, a određeno je i da o maksimalnoj površini za zakup odluku donosi JLS u pojedinom natječaju, a za površine veće od 50 hektara propisani su dodatni uvjeti prihvatljivosti.

Bodovi za žene poljoprivrednice, prednost tovnom stočarstvu Propisuje se i obveza i rokovi u kojima su JLS dužne izraditi Program raspolaganja i raspisati natječaje za državno poljoprivredno zemljište, te mogućnost da resorno ministarstvo preuzme ove poslove ukoliko to  ne naprave.

Kontrolu tla i kontrolu provedbe agrotehničkih mjera provodit će Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, a jasnije su propisana i pravila za odlaganja otpada nazemljištu, ukoliko isti ne potječe iz primarne poljoprivredne proizvodnje. Propisane su i prekršajne odredbe za neovlašteno korištenje i nedostavljanje godišnjeg izvješća o ispunjavanju ciljeva Gospodarskog programa. 

"Odbor za poljoprivredu predložio je set amandmana čiji je cilj bio usklađivanje odredbi Konačnog prijedloga zakona s prioritetima i ciljevima postavljenim u Strategiji razvoja poljoprivrede RH do 2030. godine, a njihovim usvajanjem Zakon je bitno poboljšan“, ističe Petir. 

Tako je, navodi, Vlada prihvatila izmjene teksta kojima se s namjerom poticanja generacijske obnove i zaustavljanja depopulacije ruralnih područja, dodatno boduju mladi poljoprivrednici koji su nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili vlasnici poljoprivrednih obrta. Kako bi se vrednovala multifunkcionalna uloga žena u ruralnim područjima i potaknulo ih na bavljenje poljoprivredom, prihvaćen je i amandman kojim se ženama, koje ne ulaze u kategoriju mladih poljoprivrednika, osigurava pravo na ostvarivanje bodova u kategoriji "žene poljoprivrednice".

Osigurana je i prednost pri ostvarenju prava na korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta u sektoru tovnog stočarstva, za korisnike čijih je barem 30% stoke iz domaćeg uzgoja.

"Uslijed nestabilnosti na geopolitičkom planu i prepoznavanja važnosti sjemenarstva i rasadničarstva za proizvodnju i sigurnost opskrbe hranom, prihvaćen je amandman kojim je osigurano bolje pozicioniranje tog sektora u sustavu bodovanja", kaže dalje.

Dodatna prednost, u odnosu na susjedne jedinice lokalne samouprave, daje se nositeljima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili vlasnicima poljoprivrednih obrta s područja JLS koja raspisuje natječaj. Isto tako, u budućnosti će se vrednovati stručna sprema zaposlenih osoba na poljoprivrednom gospodarstvu i poljoprivrednom obrtu, kao i vrednovanje više stručne spreme poljoprivrednog, prehrambeno-tehnološkog i veterinarskog smjera. Usklađuje se i broj godina temeljem kojih korisnik ostvaruje pravo na bodovanje za uzgoj autohtonih pasmina.

Zakon će osigurati bržu dodjelu zemljišta? "Uz predloženo pravo prvokupa države, prihvaćen je amandman kojim je jasno definirano da se pravo odnosi na površine poljoprivrednog zemljišta koje su veće od 10 ha u kontinentalnom području i veće od 1 ha u priobalnom području", pojašnjava navodeći da je Odbor predložio i produljenje roka s tri na šest mjeseci u kojemu su JLS, odnosno Grad Zagreb, dužne donijeti Oduku o raspisivanju javnog natječaja za zakup i za prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta, koji je prihvaćen.

U maksimalnu površinu uračunavaju se sve površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje pojedina fizička ili pravna osoba, kao i s njom povezane fizičke i pravne osobe, koriste na području jedinice lokalne samouprave na temelju svih ugovora sklopljenih od dana raspisivanja javnog natječaja, sukladno odredbama prijašnjih zakona o poljoprivrednom zemljištu i ovog Zakona.

Prihvaćeno je i da se poljoprivredno zemljište ne može geodetskim elaboratima dijeliti na katastarsku česticu površine manje od 1 hektar, osim za izgradnju infrastrukturnih i drugih građevina određenih propisom kojim se uređuje prostorno uređenje, kao i u slučaju nasljeđivanja.

"Zakon bi u budućnosti trebao osigurati efikasniju i bržu provedbu postupaka raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem i stavljanja u funkciju poljoprivredne proizvodnje", naglasila je predsjednica Odbora.

Iznimno bitan sustav bodovanjaVrlo važan za ispunjavanje strateških ciljeva je propisan sustav bodovanja, istaknuli su iz Ministarstva poljoprivrede, dodajući da je namijenjen utvrđivanju najpovoljnijeg ponuditelja u javnim natječajima za zakup, pri čemu prednost ostvaruju ponuditelji koji ostvare najveći broj od ukupno mogućih 100 bodova.

Najveći broj ostvaruju ponuditelji koji na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države ostvaruju višu dodanu vrijednost (proizvodnja, prerada…), dosadašnji posjednici, domicilni te mladi nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

"U javnom prostoru najviše polemike izazvala je upravo odredba o bodovanju te je nakon sjednice Hrvatskog sabora održano više sastanaka i rasprava sa predstavnicima institucija i zainteresirane javnosti", kažu iz Ministarstva navodeći i da su uvaženi prijedlozi i komentari te dodani bodovi za povrtlarstvo i proizvodnju šećerne repe, za autohtone pasmine, uređen je kriterij domicilnosti, bodovanje proizvodnog objekta u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba koja raspisuje javni natječaj. 

Dodan je i novi kriterij - Udio izravnih plaćanja u ukupnim prihodima od poljoprivrede, koji je bio sadržan u kriteriju dosadašnji posjednik.

(Izvor: agroklub.com)