Dok muškarci ne vole kućanske poslove žene se alata ne boje.
Kad smo nedavno za Direkt pitali saborske zastupnike i ministre odvajaju li otpad i razlikuju li smeće i žute vrećice, malo smo se iznenadili kad su neki od njih odgovorili: ne znam, o tome se brine supruga. Ali nismo se trebali čuditi. Jer, istraživanja pokazuju da samo trećina muškaraca u Hrvatskoj kuha, pere suđe ili sprema kuću. A samo 20 posto njih nekad i stavi veš u mašinu. Je li se u Hrvatskoj u posljednjih 20 godina išta promijenilo?
Ustajanje u tri ujutro, briga oko djeteta, odlazak na posao u tvornicu, čišćenje, kuhanje, pranje posuđa i odjeće, glačanje... Tako je 1966. izgledao život Zagrepčanke Smilje Slavaš. Žene koja je bila osuđena na 19 sati rada na dan i bez muške pomoći u kući, jer takvi su muškarci tada bili rijetki. Film Kreše Golika "Od 3 do 22" slika je i prilika tadašnjeg društva.
Što se promijenilo 50 godina kasnije i što muškarci kažu u svoju obranu?
"Usisavanje i pranje posuđa mi je najdraže. Odjeću pere supruga, ja samo podove. Ponekad", rekao je Marijan.
Domagoju je pak najdraže usisavanje, a najmanje voli pranje suđa: "Smrdi, prljam ruke. Usisavanje posišem i gotovo. Pomažem jednom tjedno, imam drugih poslova i ima ona svoje dvije ruke".
I dan danas izgovora im ne nedostaje, ali istraživanja kažu da pomaka ipak ima. Muškaraca koji sami glačaju košulje prije 20-ak godina bilo je samo četiri posto, a danas 19. Na koliko se pere bijelo, a na koliko šareno rublje zna njih 20 posto, nekoć samo 4. Od kuhače ne bježi njih 35 posto, a od metle i pranja prozora 34. Poslije ručka suđe ne pere 77 posto muškaraca.
"Muškarci danas definitivno obavljaju više kućanskih poslova nego nekad, ne samo prije trideset, nego i prije desetak, petnaest godina. Nekoć su samo plaćali račune ili kuhali i usisavali, danas je taj postotak znatno veći. Treba reći kada muškarci obavljaju te poslove to radi to rade povremeno dok najčešće žene obavljaju te kućanske poslove. U pravilu muškarci nalaze opravdanje tako što kažu žena to bolje zna ili majka je majka", rekla je Inga Tomić Koludrović, sociologinja s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
Ako kuhate, čistite i perete, niste papučari
U situaciji kada su i muškaraca i žena zaposleni njih 60 posto smatra da kućanske poslove treba raditi onaj koji ima više vremena. 23,4 posto smatra da je to dužnost žene, a 3,6 posto žena i muškaraca misli da poslove treba dijeliti podjednako.
Najtradicionalniji su Dalmatinci i Slavonci.
"Zato što su to dvije regije koje su se suočile s odljevom mladih i obrazovanih ljudi. Vrlo je važno ne samo da će obrazovani pomagati oko kućanskih poslova nego će i ako je žena obrazovana veće su šanse da će donositi neke veće odluke u kući", kaže Tomić Koludrović.
Dok muškarci ne vole kućanske poslove žene se alata ne boje.
"Nosim drva kad njega nema, nešto oko auta, ako on nije prisutan", kaže Sanja .
"Meni je tata alatničar tako da mi je šrafciger stalno u rukama ako se nešto pokvari, odvida... Podijeljeni poslovi su normalni danas. Nije kao nekad, a gle stavlja veš papučar. To je stvar dogovora", rekla je pak Marina.
Da, ako kuhate, čistite i perete niste papučari, nego frajeri jer oni ne bježe ni od čega. No, takvi su nažalost još uvijek rijetki, a raspodjela kućanskih poslova u 21. stoljeću daleko je od podjednake.
Izvor: www.rtl.hr
