Kukuruzu nema spasa, a ratari nakon ekstremne suše pitaju - ima li smisla ići u jesensku sjetvu?

Ekstremna suša obrala je kukuruz na istoku zemlje prije vremena. Čak i da kiša natapa zemlju danima, pomoći za ovu kulturu nema. Spaljen je, na nekim poljima čak i stopostotno pa se s brojnih parcela neće ni skidati. Ulaziti kombajnom jednostavno nema smisla. 

"Najbolji će imati 50 postotni prinos od prošlogodišnjeg", kaže nam ratar i član upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić. 

U brojkama, "dobrim" će ga moći nazvati oni koji će imati pet tona po hektaru. Hrvatska koja inače proizvede i do tri milijuna tona kukuruza, ove će, pretpostavlja se, imati tek milijun. Onoliko koliko su domaće potrebe. 

"Čak mu i nije toliko smetao manjak vlage koliko ekstremne temperature iznad 40 stupnjeva", dodaje Brlošić navodeći da se ne sjeća da je ikada vladala ovakva suša kakva je pogodila područje od Slavonskog Broda, preko Virovitice do Baranje i Srijema. "Ni pečenjaka nismo uspjeli ispeći", opisuje. Nekad bi ga bilo i po mjesec dana, ove godine jedva 10 dana. 

Suša prepolovila i silažu Da će biti dobro ako bude imao 25-30 tona silaže po hektaru, kaže i Željko Juraj iz Maslenjače u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, ovogodišnji pobjednik natjecanja u kvaliteti kukuruzne silaže. Samo lani je imao 55-60 t/ha, a u prosjeku 50. 

"Suša. Ma i da sad obilno pada kiša, nema više pomoći", priča nam ovaj stočar koji za muzne krave, 70 grla plus podmladak, na 50 hektara proizvodi hranu. Nada se tek da će oborina ipak biti kako bi u rujnu mogao sijati livadu. Jer zemlja je suha, tvrda. 

Toliko tvrda da je upitna jesenska sjetva. S čim i treba li uopće ići u sjetvu, pitanje je koje se planira postaviti na razgovoru s ministricom poljoprivrede i premijerom kojeg naši ratari još čekaju. "Sijati postrno za zelenu gnojidbu kada je tlo ekstremno suho, trošiti skupo gorivo pa polomiti strojeve, to je besmislica u ovom trenutku", opisuje Brlošić situaciju u kojoj se poljoprivrednici nalaze. 

Ujedno, utrošiti 10.000 do 12.000 kuna po ha za jesensku sjetvu, a dobiti iduće godine 7.000-8.000 kuna, značilo bi konačan krah i ove grane. Muči ih i Zakon o sjemenu gdje se već sada isplata potpora za soju uvjetuje sjetvom certificiranog sjemena. Boje se da će to biti i uvjet za ostale kulture što će dodatno povećati ulazne troškove. 

"Za soju nas se kažnjava, što je praksa koju ni EU ne poznaje", dodaje navodeći da se nekoć za 2.200 kuna potpore po ha mogao nabaviti cjelokupan repromaterijal sa zaštitinim sredstvima i gnojivom. Što se danas može s tim iznosom?, pita i uzvraća "Jako malo toga si možemo priuštiti". 

I dalje čekaju sastanak s premijerom Ulazimo, kaže, u najskuplju sjetvu ikad gdje će se gledati doslovno na svaku kunu. Stoga na sastanku, za kojeg očekuje da bi se napokon trebao dogoditi krajem ovog mjeseca, planiraju tražiti pomoć, možda u nekom vidu smanjenja plaćanja doprinosa, poreza, počeka plaćanja zakupa, kredita, smanjenja raznoraznih opterećenja, pomoći u nabavi dušičnog gnojiva... Štogod je moguće. 

"Jasno je da nam novce neće dati, ali kad su nam već od ulaska u EU uskratili potpore za u nekim godinama i do 25 posto, sad nam ih na neki način mogu vratiti da ljudi mogu preživjeti", otkriva.

Inače, cijena kukuruza je viša od pšenice što nije uobičajeno. Tržio se i po 2,6 kn/kg jer naravno manjak uvijek donosi povećanje cijene. No, u konačnici skuplji kukuruz značit će i još skuplju stočnu hranu, a u kakvom nam je stanju ta grana poljoprivrede, jasno je svima. Međutim, unatoč manjim količinama, a oprezni zbog hladnog tuša s otkupnom cijenom pšenice, ratari ne vjeruju da bi mogla ići iznad 2 kn/kg. 

Kiša bi još mogla pomoći soji pa da štete (barem) budu 30 postotne. Prepolovljen je i očekivani prinos šećerne repe, a dakako jedina kultura koja je podnijela ove teške uvjete je suncokret. 

"Samo da nas ne bi pogodila neka tuča i oluja kada krene žetva", kaže i Robert Mesaroš iz Čakovaca kod Vukovara koji se nada dobrom prinosu suncokreta, a kukuruza, "bude li 3-3,5 tona po jutru, bit će dobro". 

Svi se slažu u jednom, pred nama je neizvjesna jesen u kojoj jasno treba razlučiti u koje kulture ulagati jer divljanju cijena repromaterijala, ali i ekstremnim vremenskim prilikama, zasad se ne nazire kraj. 

(Izvor: Agroklub.com)