SB Online
Promjena teme
Prijava
Pretraži SB Online

Nafta po staroj cijeni, a benzin i dalje skup: Tko tu uzima novac?

SB Online | Nafta po staroj cijeni, a benzin i dalje skup: Tko tu uzima novac? SB Online | Nafta po staroj cijeni, a benzin i dalje skup: Tko tu uzima novac?

PRIJE 2 GODINE
TEKST: Poslovni.hr/Poslovni.hr

Prilagodba teksta ▼
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED

Svjetska cijena nafte se opet vratila na razinu prije rata u Ukrajini, ali gorivo na benzinskim crpkama je i dalje papreno skupo. Tko tu uzima novac od građana? Jedino je jasno – tko to ne čini.

To njemački vozači još nikad nisu vidjeli: preko 2 eura i 20 centi za litru benzina, još nevjerojatnije izgleda cijena dizela koji je prvi put u povijesti čak skuplji od benzina – 2 eura i 30 pa i više. I to usprkos državnoj potpori za dizel, piše Deutsche Welle.

Cijena goriva je za građane Njemačke trenutno najjasniji pokazatelj rata u Ukrajini. Jens Boysen-Hogrefe iz Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela objašnjava kako vlada velika nesigurnost o količini nafte na svjetskom tržištu u sljedećim danima ili tjednima, “a to vodi tome da se liferanti pokrivaju visokim cijenama”.

No u toj računici nešto “ne štima” i to na štetu građana: jer svjetska cijena nafte je doista odletjela nebu pod oblake i dostigla 137 dolara za barel sorte Brent, ali već duže od tjedan dana ona pada – i trenutno je tek nešto viša nego prije početka rata. Drugim riječima, dizel na crpki bi trebao biti skuplji negdje 3 centa po litri, ali on je još uvijek skuplji 55 centi nego što je bio prije napada Rusije na Ukrajinu. Tko to trpa novac u džep?

Mnogi tu ubiru svojeNovac koji ostavljamo za gorivo odlazi na više strana: naftnom koncernu, isporučitelju, rafineriji, benzinskoj postaji i naravno državi. “Stvarna”, dakle proizvodna cijena goriva je jedva nešto preko polovice onoga što plaćamo. U tome je onda sadržan transport, prerada, skladištenje, upravni i troškovi distribucije, a tu su i nameti koncernima za ugljični dioksid – i naravno dobit naftnih kompanija.

Ali tu je i država koja ubire svoje: to čini gotovo svaka država, a u Njemačkoj je to zapravo fiksni iznos i iznosi 47,04 centi po litri dizela i 65,45 centi po litri benzina. Dakle kod osnovnog poreza na energente tu država nema koristi, nešto joj dolazi u blagajnu kroz porez na dodanu vrijednost koji dolazi povrh toga. Ali Boysen-Hogrefe tu ne vjeruje da u Berlinu lete čepovi pjenušca jer i plus je upitan. Ljudi zbog cijene goriva možda neće otići nekamo na primjer na izlet, a onda će otpasti i PDV kojeg bi ubrali kad bi ljudi tamo otišli na večeru ili prenoćili u hotelu. A i porez na prihod ugostitelja će biti manji.

Rafinerije su druga pričaA vlasnici benzinskih postaja? One su u pravilu pod najmom, a dogovorena je relativno čvrsta marža koju ubire najmoprimac. A upravitelj crpke će teško očekivati da će vozači, srditi zbog cijene goriva onda još kod njega kupiti čokoladicu ili neku glupost. Drugim riječima, i njima u džepu ostaje manje, a ne više ako je cijena goriva tako visoka.

Onda dolazi ono što ubiru rafinerije – i tu smo već bliže odgovoru: jer Njemačka ne samo da uvozi svu svoju sirovu naftu koja joj treba, nego i 41% dizela koji se tu troši. Sve zemlje proizvođači nafte se trude tržištu ponuditi gotov, dakle skuplji proizvod i tu “naravno da visoku cijenu možemo zahvaliti gospodinu Putinu”, kaže ekonomist iz Instituta Leibniz, Manuel Frondel. “S Rusijom postoje dugoročni ugovori i po njima se sve isporuke plaćaju po cijenama kakve su određene tim ugovorima.”

No i njemačke rafinerije tu ubiru svoje, smatra njemački ekonomist Justus Haucap: “Može li se već govoriti o zlouporabi tržišnog položaja rafinerija, tu radije ne bih nešto govorio bez utvrđenih činjenica”, piše on u svom tweetu. Je li to njihova kalkulacija za budućnost jer strahuju od neke skorašnje potpune zabrane uvoza i nafte i naftnih derivata iz Rusije?

To ćemo malo bolje pogledati…Alexander von Gersdorf, glasnogovornik interesne skupine Fuels&Energy kaže kako se to zapravo već događa: “Naftne kompanije sukcesivno smanjuju svoj uvoz nafte i dizela iz Rusije i to na vlastitu inicijativu, bez sankcija”, piše nam na upit DW-a. Trenutno je tek negdje oko trećine dizela u Njemačkoj proizvedeno u Rusiji.

I Gersdorff ponavlja staru tvrdnju kako je cijena goriva još uvijek tako visoka zbog “geopolitičke nesigurnosti”. Justus Haucap nagađa kako naftne kompanije u ovo doba visokih cijena ubrzano pune svoje zalihe da budu spremne ako doista dođe do embarga.

Je li to opravdan razlog prazniti džepove građana makar je nafta jeftinija? I što osobito upada u oči: to ne radi jedna, dvije nego je na benzinskim postajama bilo koje kompanije cijena još uvijek zastrašujuće visoka. Jesu li se tu nešto dogovorili?

A to je – najstrože zabranjeno ako bi se to moglo dokazati. U svakom slučaju, njemačko ministarstvo gospodarstva je već naredilo Uredu za nadzor tržišne utakmice da malo pogleda, što se tu doista događa, piše Deutsche Welle.

(Izvor: Poslovni.hr)


Ocijenite članak

Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Vezane teme: