SB Online
Promjena teme
Prijava
Pretraži SB Online

Nastavi li se dobra godina, cijene krumpira trebale bi pasti za 20 %

SB Online | Nastavi li se dobra godina, cijene krumpira trebale bi pasti za 20 % SB Online | Nastavi li se dobra godina, cijene krumpira trebale bi pasti za 20 %
Prilagodba teksta ▼
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED

Nezamjenjiv i na sirotinjskoj i na trpezi imućnih, krumpir je svoju osjetljivost na veliku oscilativnost proizvodnje, koja je uglavnom vezana za vremenske neprilike, pokazao i u dvije prethodne godine.

Pretprošla, 2020., bila je za ovaj, kako ga mnogi zovu drugi kruh, idealna te su rekordni prinosi kod nekih išli i do 70 tona po hektaru, dok je 2021. za krumpir bila vrlo loša te mu je proizvodnja tada, ocjenjivali su jesenas međimurski proizvođači, smanjena i do 70 %, a što se, dakako, odrazilo na cijeni te mu je ona u maloprodaji na tržnicama, poput đakovačke, dosezala i sedam kuna za kilogram. Lanjska 2021. za krumpir je zbog kiše/suše bila loša i od sjevera do jugoistoka Europe.

 Zasad je godina jako dobra za krumpir; do sada je palo oko 60 litara kiše po četvornom metru što je popravilo situaciju, a nisu velike ni temperature, nema velikih oscilacija, nije porast kao lani u travnju kada su bile iznad 25 stupnjeva. Proljeće je (zasad) normalno, odgovaraju temperature od 18, 19, 20 stupnjeva - kaže predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira Damir Mesarić sa sjedištem u Belici.



Poremećaji

Zajedno s industrijskim, proizvodnja konzumnog krumpira u RH ustalila se na oko 10.000 hektara, prednjače Međimurska i Varaždinska županija, a samodostatnost je u posljednje tri godine, podatci su Smartera, oko 90 %. Prosječno je godišnje uvezeno oko 34.000 tona krumpira, dok se izvozi tri puta manje uz niže cijene, navodi taj analitičar.

Lani, zbog dugotrajne suše, vladao je i strah od njegove nestašice, a krajem 2020. zbog dobre godine, ali i poremećaja izazvanih pandemijom, gdje su izostali (veliki) sportski događaji poput Olimpijskih igara (OI) i nogometnog prvenstva koji gutaju velike količine čipsa, potom COVID pada turizma i ugostiteljstva, proizvođači u RH imali su puna skladišta krumpira i tržni višak od 40.000 tona, a cijenom nisu mogli konkurirati vani, po Europi, pa se tražila i intervencija države. Naime, urod je 2020. rastao, a zbog pandemije potražnja je osjetno pala. Početkom 2021. izvoz viškova merkantilnog krumpira osiguran je u Ukrajinu, njegova trećeg proizvođača u svijetu. Ukrajinski proizvođači zbog ruske agresije, prenose neki naši mediji, ili ga ne mogu zasijati zbog ratnih djelovanja i miniranih polja, dok u zapadnom, zasad mirnom dijelu zemlje imaju problem u nabavi sjemena i drugog repromaterijala, ali i nedostatka vještih traktorista zbog mobilizacije.

– To nema utjecaj jer Ukrajina nema utjecaja na naše i europsko tržište zato što sva proizvodnja ide za nju jer je velika zemlja, nema ga čak ni dovoljno, čak je veliki uvoznik krumpira i uvozila ga je iz Bjelorusije, Poljske... I mi smo se borili da izvozimo u nju jer smo imali velike viškove - kaže Mesarić i dodaje da na naše prilike s krumpirom utječu Poljska, Njemačka, Francuska.

– Ako je dobra godina, nastaju problemi; posljednja takva pokazala je sav paradoks kada su u Poljskoj prodavali krumpir po 6, 5, 4 eurocenta, samo što ga nisu dijelili, i to je jedna vrsta dampinga, a ove godine – lani je Poljska isto stradala zbog suše, takve se cijene nisu dogodile; sada se on kreće po 25-26 eurocenti i vidi se koliko je dobro imati domaću proizvodnju - ističe Mesarić.

Prema podatcima Smartera, posljednjih godina bilježi se odlična godina 2016. i proizvodnja od gotovo 200.000., a 2020., kada je zasijan na 9325 ha, povađeno je 174.279 tona. Jako fluktuira i prosječan prinos po hektaru koji je inače 19 t/ha.

Proizvođači strahuju– Lani je bilo jako loše, bilo je parcela na kojima se nije isplatilo ni vaditi krumpir, a prije dvije godine imali smo prosjek 42 - 45, negdje i do 70 t/ha. Nestvarno je kakve su to razlike jer sve ovisi o prirodi - kaže Mesarić.

Cijena krumpiru sada u Međimurju na veliko, pakirano po 10 kg, nakon loše 2021., kaže ovaj proizvođač, jest od 2,20 do 2,50 kn/kg – To je prekontrolirani, izvagani, u vreći krumpir i ide na tržište po toj cijeni. Znači, proizvođač za cijenu na malo od 7 kn/kg nije kriv. Mi se nadamo da će, bude li godina i dalje dobra, cijena krumpira biti od 1,80 do 2,00 kn/kg, to bi nas zadovoljilo. Uvjet za to je prinos od 35 do 40 t/ha - ističe Mesarić. U odnosu na sadašnju cijenu, to bi trebao biti njezin pad za 15 - 20 %. – Lani smo imali preko 50 % manje prinosa. Vratimo li prinos – možemo kompenzirati na taj način, ali ne smije biti daljnjih potresa. Ne bude li tako – morat će se kompenzirati cijenom, no u drugom smjeru - kaže Mesarić. Naime, proizvođači strahuju od visokih temperatura, temperaturnih šokova, vrućih valova.

(Izvor: glas-slavonije.hr)


Ocijenite članak

Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Vezane teme: