PRIJE 2 GODINE
TEKST: glas-slavonije.hr/glas-slavonije.hr
Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Nezamjenjiv i na sirotinjskoj i na trpezi imućnih, krumpir je svoju osjetljivost na veliku oscilativnost proizvodnje, koja je uglavnom vezana za vremenske neprilike, pokazao i u dvije prethodne godine.
Pretprošla, 2020., bila je za ovaj, kako ga mnogi zovu drugi kruh, idealna te su rekordni prinosi kod nekih išli i do 70 tona po hektaru, dok je 2021. za krumpir bila vrlo loša te mu je proizvodnja tada, ocjenjivali su jesenas međimurski proizvođači, smanjena i do 70 %, a što se, dakako, odrazilo na cijeni te mu je ona u maloprodaji na tržnicama, poput đakovačke, dosezala i sedam kuna za kilogram. Lanjska 2021. za krumpir je zbog kiše/suše bila loša i od sjevera do jugoistoka Europe.
Zasad je godina jako dobra za krumpir; do sada je palo oko 60 litara kiše po četvornom metru što je popravilo situaciju, a nisu velike ni temperature, nema velikih oscilacija, nije porast kao lani u travnju kada su bile iznad 25 stupnjeva. Proljeće je (zasad) normalno, odgovaraju temperature od 18, 19, 20 stupnjeva - kaže predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira Damir Mesarić sa sjedištem u Belici.
Poremećaji
Zajedno s industrijskim, proizvodnja konzumnog krumpira u RH ustalila se na oko 10.000 hektara, prednjače Međimurska i Varaždinska županija, a samodostatnost je u posljednje tri godine, podatci su Smartera, oko 90 %. Prosječno je godišnje uvezeno oko 34.000 tona krumpira, dok se izvozi tri puta manje uz niže cijene, navodi taj analitičar.
Lani, zbog dugotrajne suše, vladao je i strah od njegove nestašice, a krajem 2020. zbog dobre godine, ali i poremećaja izazvanih pandemijom, gdje su izostali (veliki) sportski događaji poput Olimpijskih igara (OI) i nogometnog prvenstva koji gutaju velike količine čipsa, potom COVID pada turizma i ugostiteljstva, proizvođači u RH imali su puna skladišta krumpira i tržni višak od 40.000 tona, a cijenom nisu mogli konkurirati vani, po Europi, pa se tražila i intervencija države. Naime, urod je 2020. rastao, a zbog pandemije potražnja je osjetno pala. Početkom 2021. izvoz viškova merkantilnog krumpira osiguran je u Ukrajinu, njegova trećeg proizvođača u svijetu. Ukrajinski proizvođači zbog ruske agresije, prenose neki naši mediji, ili ga ne mogu zasijati zbog ratnih djelovanja i miniranih polja, dok u zapadnom, zasad mirnom dijelu zemlje imaju problem u nabavi sjemena i drugog repromaterijala, ali i nedostatka vještih traktorista zbog mobilizacije.
– To nema utjecaj jer Ukrajina nema utjecaja na naše i europsko tržište zato što sva proizvodnja ide za nju jer je velika zemlja, nema ga čak ni dovoljno, čak je veliki uvoznik krumpira i uvozila ga je iz Bjelorusije, Poljske... I mi smo se borili da izvozimo u nju jer smo imali velike viškove - kaže Mesarić i dodaje da na naše prilike s krumpirom utječu Poljska, Njemačka, Francuska.
– Ako je dobra godina, nastaju problemi; posljednja takva pokazala je sav paradoks kada su u Poljskoj prodavali krumpir po 6, 5, 4 eurocenta, samo što ga nisu dijelili, i to je jedna vrsta dampinga, a ove godine – lani je Poljska isto stradala zbog suše, takve se cijene nisu dogodile; sada se on kreće po 25-26 eurocenti i vidi se koliko je dobro imati domaću proizvodnju - ističe Mesarić.
Prema podatcima Smartera, posljednjih godina bilježi se odlična godina 2016. i proizvodnja od gotovo 200.000., a 2020., kada je zasijan na 9325 ha, povađeno je 174.279 tona. Jako fluktuira i prosječan prinos po hektaru koji je inače 19 t/ha.
Proizvođači strahuju– Lani je bilo jako loše, bilo je parcela na kojima se nije isplatilo ni vaditi krumpir, a prije dvije godine imali smo prosjek 42 - 45, negdje i do 70 t/ha. Nestvarno je kakve su to razlike jer sve ovisi o prirodi - kaže Mesarić.
Cijena krumpiru sada u Međimurju na veliko, pakirano po 10 kg, nakon loše 2021., kaže ovaj proizvođač, jest od 2,20 do 2,50 kn/kg – To je prekontrolirani, izvagani, u vreći krumpir i ide na tržište po toj cijeni. Znači, proizvođač za cijenu na malo od 7 kn/kg nije kriv. Mi se nadamo da će, bude li godina i dalje dobra, cijena krumpira biti od 1,80 do 2,00 kn/kg, to bi nas zadovoljilo. Uvjet za to je prinos od 35 do 40 t/ha - ističe Mesarić. U odnosu na sadašnju cijenu, to bi trebao biti njezin pad za 15 - 20 %. – Lani smo imali preko 50 % manje prinosa. Vratimo li prinos – možemo kompenzirati na taj način, ali ne smije biti daljnjih potresa. Ne bude li tako – morat će se kompenzirati cijenom, no u drugom smjeru - kaže Mesarić. Naime, proizvođači strahuju od visokih temperatura, temperaturnih šokova, vrućih valova.
(Izvor: glas-slavonije.hr)
Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.