Počeo štrajk u osnovnim i srednjim školama kojim zaposlenici obrazovnog sustava traže povećanje plaća, bez obzira na kvalitetu posla koji netko obavlja.
No, kao što smo nedavno vidjeli na primjeru jedne bivše profesorice stranih jezika, koja se kandidirala za funkciju u Europskoj komisiji i odgovarala na pitanja na prilično neuvjerljivom engleskom, kvaliteta naših profesora dosta varira.
Plenkovićeva vlada, baš kao nijedna hrvatska vlada dosad, nema hrabrosti i volje za pravu reformu javnog sektora, koja bi uključivala nagrađivanje najboljih zaposlenika, a otpuštanje najgorih, kako to funkcionira u svim civiliziranim zemljama. Zato se ovih dana priča o plaćama uvijek svede na natezanje oko povećanja plaća za dva, tri ili četiri posto - svima, bez obzira na to ima li društvo koristi od pojedinog zaposlenika javnog sektora ili štetu.
Tako se i sada sindikati natežu s vladom oko povećanja plaća u školstvu, za koje bi se novac lako našao da, na primjer, otpuste pet posto najgorih, a novac koji se troši na njih preraspodijele na one koji kvalitetno rade svoj posao. No, to se neće dogoditi pa će i najbolji i najgori dobiti jednako povećanje plaće i ništa se suštinski neće promijeniti.
Učenika je sve manje, a broj zaposlenih u školstvu konstantno raste
Iako Hrvatska ima sve manje učenika, broj zaposlenih u školstvu, baš kao i njihovi troškovi, konstantno rastu. Tako su troškovi za zaposlene u osnovnom školstvu 2017. godine iznosili 4,68 milijardi kuna, 2018. godine su se troškovi za zaposlene popeli na 4,8 milijardi kuna, da bi za ovu godinu bili predviđeni u iznosu od 4,9 milijardi kuna
Slično je i u srednjem školstvu, gdje su troškovi za zaposlene 2017. iznosili 2,63 milijarde kuna, da bi prošle godine porasli na 2,72 milijarde, dok su za ovu godinu predviđene 2,73 milijarde.
Nelogičan fenomen
Zanimljiv fenomen je i porast broja nastavnika u osnovnim i srednjim školama, iako broj učenika pada. Tako je u školskoj godini 2012./2013. bilo 2064 osnovne škole, u kojima je bilo 17.874 razreda, koje je pohađao 331.691 učenik. Te je godine bilo ukupno 31.263 nastavnika, od kojih je 24.110 bilo zaposleno na puno radno vrijeme.
Nekoliko godina kasnije, u školskoj godini 2016./2017., broj škola pao je na 2037, broj razreda smanjen je 17836, pao je i broj učenika na 316.565, ali je zato porastao broj nastavnika na ukupno 33.347 od kojih je s punim radnim vremenom bilo 25.508.
Broj srednjih škola u promatranom razdoblju porastao je sa 687 na 701, ali se broj učenika smanjio sa 181.284 na 159.698, kao i broj razreda koji je smanjen sa 7.329 na 7.258. Istovremeno je broj nastavnika u srednjim školama porastao s 24.702 na 26.458, a broj nastavnika s punim radnim vremenom s 12.038 na 12.770.
Više pročitajte klikom OVDJE.
