Obvezno zdravstveno osiguranje obuhvaća, među ostalim, pravo na primarnu zdravstvenu zaštitu, pravo na bolničku zdravstvenu zaštitu te pravo na lijekove koji su utvrđeni osnovnom i dopunskom listom lijekova HZZO-a, na koje su se dužne osigurati sve osobe s prebivalištem u Hrvatskoj.

No što ako se zbog nesmotrenosti ili neinformiranosti propustite javiti HZZO-u u zadanom roku prilikom promjene statusa, znači li to da do daljnjeg ostajete bez primarne zdravstvene zaštite? Upravo se to dogodilo mladoj Osječanki koja već dvije godine nema zdravstveno osiguranje, a ako se uskoro ne zaposli, neće ga ni imati, piše Glas Slavonije. 

Bez prava

Nakon što je naša sugrađanka T. Š. (podatci poznati redakciji) završila petogodišnji studij nemalo se iznenadila kada je saznala da već dvije godine nema osnovno zdravstveno osiguranje. Naime, ova je bivša studentica studirala tri godine jedan studij u Zagrebu i stekla zvanje prvostupnika te struke, nakon čega je diplomski studij nastavila na drugom fakultetu i uspješno obranila diplomski rad u srpnju ove godine. Međutim, u međuvremenu je trebala ishoditi liječničku potvrdu i tada joj je liječnik opće prakse rekao da ona uopće nema osnovno zdravstveno osiguranje. Iako ga je neuspješno pokušavala ostvariti već tada, bila je uvjerena da će ga uspjeti dobiti nakon završetka studija.

Tada se, naime, došla prijaviti u Zavod za zapošljavanje, a ondje joj je objašnjeno da svoj problem s osiguranjem pokuša riješiti u osječkom Zavodu za zdravstveno osiguranje. "S obzirom na to da sam imala završen fakultet i više nisam imala status studenta i samim time sva prava slijedom toga, odlučila sam se prijaviti u Zavod kao nezaposlena osoba i mislila sam da će se time regulirati i zdravstveno osiguranje. Rečeno mi je da oni s tim nemaju veze te da se obratim HZZO-u, što sam i učinila.

Zvala sam osječki ured i telefonski mi je rečeno da donesem diplomu i kupim biljeg, ali nitko nije spominjao neki zakonski rok niti me pitao kada sam diplomirala. Nakon što sam došla osobno u regionalni ured, službenik mi je, nakon proučavanja slučaja, ljubazno rekao da sam dobre struke i da vjerojatno neću imati problema s pronalaskom posla te me upitao planiram li uskoro zaposlenje, s obzirom na to da mi je to bila jedina prilika za ponovno stjecanje zdravstvenog osiguranja. Ostala sam zatečena jer ako sam propustila neku prijavu prije dvije godine, u redu, ali što sada kada više nisam student", pita se T. Š.

Rokovi

Iz glasnogovorništva HZZO-a, nakon upita o konkretnom slučaju, pojašnjavaju što zakon propisuje u ovakvim situacijama. "Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i vezano uz spomenuti slučaj, na obvezno zdravstveno osiguranje imaju pravo osobe koje su se prijavile Zavodu u roku od 30 dana od dana položenog završnog ispita. U slučaju propuštanja navedenih rokova, osoba je obvezna osigurati se prema jednoj od osnova osiguranja utvrđenih Zakonom za koju ispunjava uvjete, a ako ne ispunjava uvjete za osiguranje prema osnovi osiguranja za koju nije obvezna osobno plaćati doprinose, obvezna je osigurati se kao osigurana osoba i osobno plaćati doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje," stoji u odgovoru glasnogovornika HZZO-a. Drugim riječima, to znači da nakon što je propustila prijaviti se Zavodu prije dvije godine, naša sugovornica više nema mogućnost stjecanja statusa osiguranika (osim ako se zaposli, uda ili počne živjeti u izvanbračnoj zajednici), čak ni da je donijela potvrdu o završetku studija u roku od 30 dana, jer ga je izgubila prije dvije godine.

Zakonodavac, recimo, ne predviđa nikakvu represivnu mjeru (privremeni gubitak statusa, novčana kazna, itd.) uz mogućnost ponovnog dobivanja zdravstvenog osiguranja, nego ako ste jednom propustili navedeni rok, morate pribjeći drugim metodama kako biste se vratili u sustav osnovnog zdravstvenog osiguranja. Tražeći primjere sličnih situacija, naišli smo na brojne savjete o "zaobilaženju" sustava, zaposlenjem na nekoliko dana, nakon čega osoba dobije obvezno zdravstveno osiguranje, a "gubitkom posla" to se pravo nastavlja prema pravima o nezaposlenim osobama.

Dakle, državi je prihvatljivije varanje nego rješavanje pojedinačnih problema, makar se radilo o nečijoj nesmotrenosti. Također, brojni su i slučajevi u kojima se osoba koja je, recimo, izgubila posao, ne uspije javiti HZZO-u u propisanom roku, jer nije dobila potrebne dokumente od poslodavca, pa iako nije kriva, također gubi pravo na zdravstveno osiguranje.


Izvor Glas Slavonije
Autor Ema Nenadić