PRIJE 1 GODINU
TEKST: index.hr/index.hr
Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
VLADA je jučer u sabor uputila konačni prijedlog Zakona o trgovini, prema kojemu bi trgovine nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili. Novi zakon bi stupio na snagu 1. srpnja, kazao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, a radi prilagodbe bi trgovcima do kraja godine na raspolaganju bilo svih 16 nedjelja koje mogu iskoristiti kao radne.
Nije zabranjen samo rad nedjeljom nego i na sve blagdane Filipović je rekao kako se konačnim prijedlogom Zakona o trgovini uređuje temeljno pravo radnika u trgovini na tjedni odmor te se rješava pitanje ravnoteže između privatnog i poslovnog, što se u svim istraživanjima javnog mijenja pokazalo kao nešto jako važno građanima.
Radno vrijeme u trgovini, kako je kazao, regulira se na način da su trgovine zatvorene nedjeljom i onda kada su blagdani, a tjedni maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote određen je u trajanju od 90 sati. Kad trgovac nedjelju odredi kao radnu, onda se tjedni fond sati povećava na 105.
No zanimljivo je da će rad, a o tome dosad nije bilo mnogo riječi, biti zabranjen i svim blagdanima. To znači da trgovine, šoping-centri, ali i pekarnice, više neće smjeti raditi ni na jedan blagdan i praznik, pa i one poput Tijelova. Ne zaboravimo da u Hrvatskoj u godini postoji 14 blagdana.
Vladu smo pitali hoće li trgovci kao radnu moći odrediti nedjelju koja pada na blagdan jer to iz konačnog prijedloga nije sasvim jasno. Dobili smo odgovor: "Ako se radi o blagdanu, onda je nedjelja neradna i trgovci je ne mogu uzeti kao radnu."
Slično je rekao i ministar Davor Filipović nakon sjednice vlade. "Blagdanima se ne radi, jasno piše u zakonu", rekao je Filipović novinarima.
Iz kruga onih koji smiju raditi nedjeljom i blagdanima izbacili pekarnice, nejasno je zašto Posebno se valja osvrnuti i na zabranu rada pekarnicama. Zakonom je, osim 16 neradnih nedjelja u godini, predviđen i niz iznimki za one koji će moći raditi nedjeljom. No pekarnice su iz tih iznimki u posljednji trenutak izbačene. Za njih je u nacrtu prijedloga zakona bilo propisano da mogu raditi nedjeljom do 13 sati, no u konačnom prijedlogu zakona više nisu navedene kao iznimka i rad će im biti zabranjen, kao i trgovinama.
Nije jasno zašto su točno pekarnice naposljetku izbačene iz kruga onih koji mogu raditi nedjeljom i blagdanima, posebno uzmemo li u obzir da smiju raditi i trgovine u sklopu crkvi i svetišta. Ministar Filipović tek se pozvao na "rasprave na saborskim odborima i u saboru".
"Kada se ovaj konačan prijedlog Zakona usporedi s prvim čitanjem, mi smo zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti predvidjeli dio iznimki koje će raditi i nedjeljom. U odnosu na prvo čitanje, iz tih iznimaka maknute su pekarnice jer smo uzeli u obzir sve ono o čemu se raspravljalo na odborima i u saboru", rekao je Filipović.
Kada je riječ o onima koji će moći raditi nedjeljom i praznicima, zakonom se propisuju iznimke od općeg pravila zabrane rada nedjeljom i blagdanima. Te se iznimke odnose na subjekte koje se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe, brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima.
Također, iznimke se odnose i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama te prodaju putem automata i prodaju na daljinu.
Nije sasvim jasno što će nedjeljom i blagdanima biti s tržnicama, kiosci smiju raditi samo do 13 sati Premda se prodaja na štanovima i klupama na tržnicama spominju među iznimkama, nije sasvim jasno što će nedjeljom i blagdanima biti s tržnicama. Naime, navodi se da nedjeljom i blagdanom na štandovima i na tržnicama smiju prodavati oni koji prodaju vlastite poljoprivredne proizvode, što bi isključilo preprodavače povrća, voća i drugih proizvoda koji se prodaju na štandovima i tržnicama.
Što se kioska tiče, u zakonu se navodi da se "distribucija tiska putem kioska kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica može biti otvorena nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7:00 sati do 13:00 sati". Nije jasno znači li to da se na kioscima neće smijeti nedjeljom i blagdanima prodavati ništa osim novina.
Što se tiče nejasnoća kad je riječ o kioscima i tržnicama, zatražili smo dodatno pojašnjenje od vlade i objavit ćemo ga kad ga dobijemo.
(Izvor: Index.hr)
Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
