Počinje oporavak, a nema tko raditi: Teško je naći kuhara, mesara, programera...

Sezonci su promijenili zanimanje ili su se zaposlili u Njemačkoj. U prva tri mjeseca ove godine čak 2634 poslodavca zatražila su dozvolu za strance.

U Hrvatskoj su krajem travnja u evidenciji nezaposlenih bila 148.744 građanina, što je njih 6844 manje nego prethodnog mjeseca, te 10.490 osoba manje nego u istom mjesecu 2020. No, bez obzira na pad nezaposlenosti u čak 19 županija u odnosu na ožujak,  Hrvatska i dalje muku muči s pronalaskom građevinskih, turističkih, radnika IT sektora kao i onih iskusnih u uslužnim djelatnostima. Hrvatska nema dovoljno zidara, tesara, armirača, radnika visokogradnje i niskogradnje, programera, pekara, mesara, kuhara nacionalne kuhinje, slastičara, limara, bravara, autolimara, krovopokrivača, vodoinstalatera i elektroinstalatera.

Lista stručnjaka koji nedostaju doseže broj od 43 zanimanja, a na tom su popisu i automehaničari, soboslikari, monteri cjevovoda, stolari, monteri građevinskih elemenata, rukovatelji građevinskim strojevima, klesari. Ta se slika neće skoro popraviti sudeći prema interesima budućih srednjoškolaca – koje deficitarna zanimanja u većoj mjeri ne interesiraju, čak ni onda kada se upravo za njih može dobiti i stipendija i osigurano radno mjesto po završetku školovanja. – Dva su razloga za manjak radnika. Loše strukovno obrazovanje i to što država ne kontrolira plaće po kolektivnim ugovorima.

One u građevinarstvu trebaju biti 30 do 50 posto više nego, primjerice, u trgovini – kaže Mirko Habijanec, predsjednik uprave građevinske tvrtke Radnik. Strancima 13.755 dozvola Spas jesu strani radnici, a koliko je situacija ozbiljna, svjedoči i podatak Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, po kojem su 2634 poslodavca od početka godine do travnja zatražila radnu dozvolu za strance.

Najviše su se među strancima tražili i odmah zapošljavali zidari koji su onda u Hrvatskoj zarađivali prosječnu bruto plaću od 5080 kuna, tesari s prosječnom bruto plaćom od 5238,06 kuna, elektroinstalateri s prosječnom bruto plaćom od 5507,40 kuna. Stranim se pekarima isplaćivalo 4643,60 kuna, a dvjestotinjak kuna manje i čistačicama koje su također na listama najtraženijih. Do početka svibnja 2021. izdano je, inače, 13.755 dozvola za boravak i rad, najviše u graditeljstvu, turizmu i prometu. – Moramo biti svjesni da cijeli EU, pa i Hrvatska prati negativne demografske trendove, što za posljedicu ima nedostatak radne snage. No nedostatak radne snage može se nadomjestiti u određenom dijelu upisnim politikama, afirmacijom zanimanja traženih na tržištu rada, obrazovnim programima. Krajnji ishod je da učenici, studenti i ostali polaznici u obrazovanju stječu ona znanja i vještine koje su potrebne za obavljanje poslova – kaže ministar rada Josip Aladrović.




Osim radnika koje se mora uvesti, nedostaje i sobara, kuhara, turističkih animatora, konobara, dostavljača, konobara do vrtlara. Statistika je jasna i u prerađivačkoj industriji gdje je samo prošli mjesec bilo 2914 slobodnih radnih mjesta, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi čak 2479 slobodnih mjesta, javnoj upravi i obrani 2239, građevinarstvu 2148 slobodnih radnih mjesta te pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane gdje je samo u travnju bilo potrebe za 2051 radnikom.

Tijekom svibnja najtraženiji su kuhari, čistači, konobari, ali i medicinske sestre. Štoviše, samo u ovom mjesecu Hrvatskoj nedostaju 573 zdravstvena, prirodoslovna i biotehnička stručnjaka, 942 građevinska stručnjaka, 260 profesora, nastavnika i stručnjaka obrazovanja i 2231 stručnjak iz područja ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti. Pada udio domaćih radnika – Jedina konstanta je da nam već godinama pada udio domaće radne snage. Neki ili promijene zanimanje ili ostanu u Njemačkoj ili u nekoj drugoj zemlji u koju odu raditi preko zime. Kako god, svake sezone imamo sve više stranaca, pretežno iz Bosne i Hercegovine i Srbije, pa čak i iz Nepala. Samo trećina naših radnika su domaći, ostalo stranci, a otprilike tako će biti i ove sezone.

Najteže je, inače, naći dobrog kuhara ili konobara. Slično je bilo i lani, pretpostavljam da su mnogi bili prisiljeni snaći se nekako zbog te korone i prekvalificirati Pandemija je izazvala potres i na tržištu radne snage u Britaniji. Mnogi radnici iz inozemstva su za vrijeme lockdowna otišli kućama, neki i zbog Brexita, a izravna posljedica je i činjenica da posljednjih tjedana u nekim britanskim gradovima po jednom kandidatu ima i po deset radnih mjesta u ugostiteljstvu, pokazalo je istraživanje internetske stranice za traženje posla Azduna. Ponude poslova na njihovoj stranici skočile su u prvom tjednu svibnja na 987.800, a ima ih 18 posto više nego krajem ožujka kada nisu bile otvorene sve trgovine i ugostiteljske tvrtke s uslugama za van. Sada pubovi i restorani mogu posluživati goste i u zatvorenom pa potraga za radnicima može samo rasti.

Pritom, u Britaniji se događa što i kod nas, da zaposleni u ugostiteljstvu zbog zatvorenih restorana i kafića odustaju od te branše i traže sigurnije poslove. Inače, za posao u Britaniji se od veljače do travnja  prijavilo 25.000 manje radnika iz zapadne Europe i Sjeverne Amerike nego prije pandemije, kažu u Adzuni. Prerizično im je bilo čekati hoće li biti sezone i kakva će biti. U normalnim godinama isplatilo se raditi u turizmu, u dobroj sezoni moglo se uz  konobarsku plaću od 7000-8000 kuna u restoranu zaraditi još po 1500-2000 kuna od napojnica. Svima je jasno da je sad teško na to računati i razumljivo mi je da ljudi odlaze za boljim – kaže direktor hotela u tvrtki Prudentia u Novalji Antonio Datković, gdje ove sezone zapošljavaju između 80 i 90 ljudi, odnosno pedesetak manje nego u godinama prije pandemije.




Atipičnu turističku sezonu u kojoj će stalni sezonci u drugom dijelu godine hvatati potreban fond sati, budući da predsezone za većinu nema, obilježava i odljev radnika iz restorana i kafića. – Mnogim kolegama je to već stvarno panika. Pogotovo onima koji nemaju terase. Njihovi radnici više nisu mogli čekati, odlaze u druge sektore, pogotovo u trgovinu, ali i u građevinu, recimo. Počelo je lani, a ove godine se osipanje samo nastavilo. Lokali su bili zatvoreni, ljudi su živjeli na minimalcu i banke su im ukinule minuse, ne mogu do kredita – opisuje probleme u kojima se nalazi  ugostiteljska branša Jelena Tabak, predsjednica Nacionalne udruge ugostitelja. – Na Zavodu za zapošljavanje ima nezaposlenih, ali kada date oglas za konobara, nitko vam se ne javi. Ili se ne javi osoba koja  odgovara za određeno radno mjesto. Radnih mjesta u ugostiteljstvu je manje nego prije pandemije, ali i dalje je teško doći do  kvalitetnih radnika.

U turizmu će ove godine u svim segmentima posao naći manje ljudi nego prije pandemije. Već lani je broj  zaposlenih osjetno pao. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja  hrane je krajem lipnja prošle godine zapošljavala 64.995 osoba, odnosno 29,2 posto manje nego godinu ranije. Ove se godine  očekuje rast broja zaposlenih, ali, recimo, umjesto dvadesetak tisuća uvezenih radnika koji su u turizmu radili 2019., ove godine bi ih moglo dostajati i tek nekoliko tisuća. – Pretpostavljam da stranaca u turizmu ove godine neće biti, kako se sada čini, više od 3000-4000. Zaposlenost će rasti u odnosu na lani, kad je u turizmu radilo oko 80.000 ljudi, pod uvjetom da bude sve po planu, odnosno ako se epidemiološka situacija nastavi poboljšavati, a turistički radnici cijepe.

Očekujemo da od druge polovice lipnja broj turista počne ozbiljnije rasti. Dakako, zaposlenost neće dosegnuti onu 2019., kad smo imali oko 55.000 radnika u smještajnim objektima i oko 56.000 u objektima za usluživanje hrane i pića. Treba, naime, znati da, iako smo optimistični oko posjeta u ljetnim mjesecima, dio objekata možda ni ove sezone neće biti otvoren – kaže Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, koji upozorava da ima problema i zbog izmjena Zakona o strancima. – Više nemamo kvote za uvoz stranih radnika, ali procedure su komplicirane, nema dodatnih pojašnjenja, pa se stvari ne terenu različito tumače. Ovu bi sezonu trebalo iskoristiti da se to doradi i unaprijedi.



(Izvor: večernji.hr)