Poplave, suše, bolesti životinja, ali i komarci, najveće su prijetnje

Zbog opsega utjecaja na stanovništvo, gospodarstvo te stabilnost u istočnoj RH najveći rizik su poplave

Prošla nam je godina pokazala koliko je čovjek, unatoč svoj tehnološkoj razvijenosti, nemoćan pred prirodom i njezinim fenomenima i koliko je malo potrebno da se dogodi katastrofa poput pandemije COVID-19 koja je u svijetu, u samo godinu dana, odnijela dva milijuna ljudskih života.

15 prijetnjiUz sve to, Hrvatsku su pogodila i dva razorna potresa, prvo u Zagrebu, a zatim i na Banovini uz, nažalost, izgubljene ljudske živote i golemu materijalnu štetu. Ne treba zaboraviti i poplavu u vrgoračkom kraju koja je također nanijela velike materijalne štete.

Nisu, međutim, samo prirodni fenomeni uzrok takvih nesreća, nego i tehničko-tehnološki procesi, a zajedničko im je da predstavljaju veliko društveno, ekonomsko i gospodarsko opterećenje za cijelu zemlju i njezine stanovnike. Prema podacima Ministarstva financija, prijavljene štete od elementarnih nepogoda u razdoblju od 2013. do 2017. godine iznosile su gotovo 11 milijardi kuna, ne računajući štete od poplava 2014. u Vukovarsko- srijemskoj županiji.

Tijekom 2019. godine MUP je izradio procjenu rizika od katastrofa za cijelu Hrvatsku koja obuhvaća 15 prijetnji koje mogu imati katastrofalne posljedice. Kao moguće prijetnje tu se spominju epidemije i pandemija, nuklearne i radiološke nesreće, klizišta, onečišćenje mora, snijeg i led, zaslanjenost kopna, ekstremne suše i poplave, bolesti bilja i životinja, potresi, požari... Obrada prekograničnih rizika obveza je svih država članica Europske unije te tako i Hrvatska može dobiti uvid u utjecaj rizika kojima je okidač u drugim zemljama, a imaju utjecaj na Hrvatsku.

U procjeni rizika koju je MUP izradio, Slavonija i Baranja nisu u visokoj razini opasnosti od potresa, tvrde stručnjaci. Nuklearne katastrofe, radiološke nesreće, klizišta, onečišćenja mora ili zaslanjenosti kopna ovom području također nisu prijetnja, no od utjecaja klimatskih promjena koje se povezuju sa sušama, poplavama te bolestima bilja i životinja, ova je regija izuzetno osjetljiva i pripada umjerenom riziku od katastrofa.

Osječko-baranjska županija 2019. godine također je naručila izradu dokumenta o procjeni rizika od velikih nesreća za područje županije, a u njezinu zaključku, između ostaloga, stoji da samo rizik od poplave predstavlja neprihvatljiv rizik zbog opsega utjecaja na stanovništvo, gospodarstvo te društvenu stabilnost i politiku. Kao aktivnosti koje je potrebno provesti kako bi se rizik smanjio i postao "tolerantni rizik" jest unaprjeđenje obrane od poplava, bolje prostorno planiranje te jačanje kapaciteta operativnih snaga sustava civilne zaštite koje će sudjelovati u odgovoru ako do poplava dođe. Dakle, poplave su na području pet slavonskih županija jedna od najizraženijih prijetnji, a što potvrđuje i učestalost njihova pojavljivanja. Specifičnost Slavonije i Baranje široka su ravničarska područja koja se nalaze uz velike rijeke - Dunav, Savu i Dravu - pojašnjavaju nam iz Hrvatskih voda, dodajući kako su linijski sustavi obrane od poplava uz te rijeke dugi više stotina kilometara I dimenzionirani na stogodišnje visoke vodostaje uz sigurnosna nadvišenja.

"Ledene poplave""Nažalost, posljednjih dvadesetak godina velike vode na našim velikim rijekama postaju neočekivano ekstremne i sve učestalije, što je u skladu sa scenarijima klimatskih promjena, ali i s povećanjem urbanizacije i sa smanjenjem prirodnih poplavnih površina na uzvodnim dijelovima slivova. Tako je, primjerice, do tada nezabilježena velika voda Save u svibnju 2014. godine nadvisila i probila obrambene nasipe kod Rajevog Sela i Račinovaca te je izazvala katastrofalnu poplavu velikog obuhvata u županjskoj Posavini. Osim takvih poplava, u Slavoniji i Baranji moguće su i ‘ledene poplave‘ koje nastaju zbog stvaranja ledenih čepova na rijekama te bujične poplave u podnožjima slavonskih planina", navode iz Hrvatskih voda.

Naglašavaju također da redovito održavaju zaštitne sustave i provode brojne razvojne projekte kako bi se rizici od poplava na tom području smanjili. Najveći razvojni projekt koji je u tijeku je Modernizacija lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške, ukupne vrijednosti oko 370 milijuna kuna i sufinanciran sredstvima Europske unije.

Uz poplave, prijetnje s katastrofalnim posljedicama imaju i bolesti životinja, i divljih i domaćih, koje osim što nekontroliranim širenjem stvaraju golemu štetu domaćem gospodarstvu postoji mogućnost da se zaraza prenese i na čovjeka. Sjetimo se samo pojave ptičje gripe H5N1 na ribnjacima u blizini Orahovice kada se zbog sprječavanja širenja bolesti morala uništiti sva perad s toga područja.

Slične su posljedice za neko područje i kod pojave afričke svinjske kuge od koje u vrlo kratkom roku ugibaju sve oboljele domaće svinje. Zanimljivo je da su u prošloj godini obje ove bolesti primijećene u zemljama Europe, srećom, ne i kod nas. Tu je i niz drugih bolesti divljači koja se slobodno kreće šumskih predjelima, a iznimno su opasne za domaće životinje i ljude. Procjene pokazuju da je pojava najgoreg mogućeg scenarija za naše područje vrlo niske razine. 

(Izvor:Glas-slavonije.hr)