Stalo nam je do Vaše privatnosti i do boljeg korisničkog iskustva. Budući da SB Online i njegovi partneri koriste kolačiće, dužni smo Vas na to upozoriti i zatražiti Vašu privolu. Više o kolačićima pročitajte ovdje: Pravila privatnosti. Pročitajte i Uvjete korištenja. Nastavkom korištenja ovih stranica, prihvaćate naša Pravila privatnosti i Uvjete korištenja.
Što su kolačići i zašto ih koristimo?
Kolačići su male računalne datoteke koje program šalje Vašem pregledniku. Služe nam da omogućimo korisnicima sigurno pretraživanje našeg sadržaja (zaštita od spama), sudjelovanje u anketama, komentiranje itd. Također, koristimo kolačiće naših partnera za vođenje statistike posjećenosti i prilagođeni prikaz oglasa. Naši kolačići su potpuno bezopasni za Vaš uređaj, možete ih lako obrisati u bilo kojem trenutku.
Ako prihvaćate naša Pravila privatnosti i Uvjete korištenja, kliknite "Prihvaćam" i nastavite uživati u sadržaju. Ako, pak, ne prihvaćate, onda nemojte koristiti ove stranice.
FOTO: RTL/Screenshot
Unatoč protivljenju članova predsjedništva BiH Željka Komšića i Šefka Džaferovića, radovi na provlačenju plinovoda ispod rijeke Save koji Rafineriju nafte Brod treba spojiti na plinsku mrežu u Hrvatskoj su nastavljeni. Krajem ožujka ove godine položene su cijevi, a do kraja svibnja izvođači radova za Crodux trebali bi završiti osposobljavanje plinovoda i time Rafineriji već od 1. lipnja omogućiti operativnu i redovnu isporuku plina iz Hrvatske. Riječ je o izravnom priključnom plinovodu kojim će Crodux kao opskrbljivač plina priključiti Rafineriju Brod kao krajnjeg kupca.
Projekt traje pet godina – Mi na ovom izuzetno složenom projektu radimo već pet godina. Uložili smo u njega nešto više od 32 milijuna kuna, što su minimalna ulaganja s obzirom na ogromnu korist koju će on donijeti – kaže Branko Radošević, direktor Crodux Energetike i predsjednik međunarodne rusko-hrvatske radne skupine za plinofkaciju Rafinerije. Iz Croduxa ističu kako je plinovod projektiran i građen u skladu s najsuvremenijim i najstrožim tehničko-tehnološkim zahtjevima. Bio je to vrlo kompleksan i složen zahvat. Pripreme za njega trajale su više od šest mjeseci i zahtijevao je suradnju na svim razinama, od institucija do poslovnih partnera i samih izvođača. Cijev je promjera 400 milimetara, može raditi pod tlakom od 50 bara, a kapacitet je daleko veći od trenutačnih potreba Rafinerije. – Radili smo na starom produktovodu koji smo sanirali, rekonstruirali, pa na kraju evo i provukli novu cijev ispod korita rijeke Save. Sve smo izveli direktnim horizontalnim bušenjem, bez onečišćenja Save koja je sve vrijeme bila plovna – dodaje Radošević. Podsjetimo, plinofkacija rafinerije projekt je koji su 2017. dogovorili tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Jedina rafnerija nafte u BiH u vlasništvu je ruske državne tvrtke “Zarubežnjeft”, a proizvodnja u pogonima u susjednom Brodu (BiH) navodno je zbog zastarjele tehnologije godinama bila uzročnik onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu.
Mjerno-redukcijska stanica Opskrba prirodnim plinom Rafinerije obavit će se izravnim priključenjem na plinski transportni sustav Hrvatske. Crodux je od operatera plinsko-transportnog sustava RH, Plinacra, otkupio postojeću dionicu starog produktovoda Slobodnica – Brod u dužini od 5,5 kilometara i fnancirao njegovu prenamjenu u plinovod, kao i gradnju mjerno-redukcijske stanice u Slobodnici. – Desetogodišnjim ugovorom obvezali smo se opskrbljivati Rafneriju prirodnim plinom u količini od 700 milijuna kilovatsati godišnje. To znači da će od toga itekakve koristi imati i Plinacro, jer će mu se bitno povećati prihodi na račun transporta plina, a i mi kao tvrtka, jer ćemo ostvariti prihode na marži od prodaje plina – ističe Radošević. Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH na naš su upit odgovorili kako plinofkacija Rafinerije Brod predstavlja velik pozitivan pomak u smislu poboljšanja kvalitete zraka svim stanovnicima s obje strane granice te korak naprijed BiH prema zajedničkoj europskoj politici koja se zalaže za dekarbonizaciju kontinenta do 2050. godine. Napominju i kako su vrijednosti lebdećih čestica PM10 i PM2,5,, ali i drugih onečišćujućih tvari u Slavonskom Brodu u prosjeku niže u posljednje dvije godine. To je, kažu, posljedica neobavljanja poslovnih procesa u Rafineriji, ali i drugih čimbenika, poput izmjene energenata u većim sustavima za grijanje te smanjenog prekograničnog prometa zbog epidemioloških mjera. – Razdioba onečišćenja i iznos prizemnih koncentracija, osim emisija iz poznatih izvora, u velikoj mjeri ovise i o drugim faktorima. No, plinofkacija Rafinerije svakako će pridonijeti poboljšanju kvalitete zraka na području Slavonskog Broda – navode iz Ministarstva.