Povećava se poražavajući nesrazmjer. Djece i mladih u Hrvatskoj je 153 tisuće manje nego 2011. godine

Hrvatska je u deset godina zabilježila pad od 153.049 djece i mladih do 19 godina, dok je broj građana u dobi od 65 i više godina porastao za 110.005.

ZAGREB – Prema rezultatima Popisa stanovništva 2021. Hrvatska je u deset godina zabilježila pad od 153.049 djece i mladih do 19 godina, dok je broj građana u dobi od 65 i više godina porastao za 110.005. Rezultati su to popisa stanovništva po dobnoj strukturi koje je nakon nedavne objave generalnih podataka o broju stanovnika i kućanstva objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Podsjećamo, Hrvatska je u razdoblju od 2011. do 2021. ostala bez gotovo 400.000 žitelja, čime je ukupan broj stanovnika pao na 3.888.529.

Poznato je da je većina demografa i ekonomista ranije objavljeni podatak o padu stanovništva opisala kao rezultat demografskog sloma koji će se dugoročno odraziti na ekonomske i socijalne prilike u zemlji, pa i na održivost mirovinskog sustava. Dopunjeni podaci DZS-a otkrivaju da je lani od ukupno 3.888.529 osoba najviše ženskog stanovništva, njih 2.013.963, u odnosu na muško 1.874.566. No, gledajući po dobnoj strukturi, čak 868.638 osoba u rasponu je od 65 godina starosti pa nadalje.

Treća dobAko se tome pridoda i udio stanovnika od 60 do 64 godine života koji su pojedinačno najzastupljenija kategorija populacije u zemlji, njih čak 288.886, dolazimo do brojke da je ukupno više od milijun stanovnika Hrvatske starije od 60 godina, točnije njih 1.157.524 s prevladajućim udjelom žena (659.469). Nadalje, podaci za mlađe radno produktivno stanovništvo pokazuju da je udio onih od 20 do 39 ukupno 914.430, a od 40 do 64 godine 1.361 905, što je sveukupno 2. 276.335 žitelja u rasponu od 20 do 64 godina. I u toj široj populaciji pretežito su žene (1.145.270), prije svega zato što imaju veći udjel u stanovništvu u dobi od »50 plus«.

Slično je bilo i tijekom ranijeg popisa stanovništva 2011., a demografi to pripisuju očekivanom duljem životnom vijeku kod žena. No, kad se zasebno gleda najmlađa populacija pa sve do 49 godina života, pretežito je riječ o muškom stanovništvu. Prema Popisu stanovništva lani su evidentirana samo 175.783 mališana do 4. godine života, 181.804 djece od 5. do 9. godina, 195.987 od 10 do 14 godina te 189.982 do 15 do 19 godina života. Objavljena statistika po dobi i spolu stanovništva otkriva i podatke po županijama.

 

Žena je više 

Primorsko-goranska županija s ukupno 266.503 stanovnika dijelom slijedi nacionalni trend. Ukupno je 138.799 žena, dok je 127.704 osoba muškog spola. No, pojedinačno, u odnosu na nacionalnu razinu najbrojnija je populacija građana od 65 do 69 godina (21.724), a tek potom od 60 do 64 godine (21.177). U oba slučaja pretežit je broj žena, više od 11 tisuća, dok je građana »85 plus« sveukupno 7.470 sa znatnim udjelom umirovljenica, čak 5.028. Mladih stanovnika PGŽ-a do 4. godine života lani je bilo 10.302, pretežito dječaka (5.274). Popisano je 11.068 djece od 5 do 9 godina, 11.669 od 10 do 14 godina, te 11.071 do 19 godina – sveukupno 44.110 građana županije do 19. godine života.

Podaci iz tablice DZS-a otkrivaju da je unutar radne populacije PGŽ-a visoko zastupljeno godište od 40 do 44, ukupno 19.682, ali manje nego populacije pred odlaskom u mirovinu (60 – 64) – 21.177. Grad Zagreb s ukupno 769.944 stanovnika kao najnaseljenije područje u zemlji također prati nacionalni trend po većem udjelu ženskog stanovništva (410.127) kojih je preko 50 tisuća više nego muškaraca, a i među radnim stanovništvom od 25 godina pa nadalje. No, u odnosu na nacionalni trend, pretežiti je broj Zagrepčana u dobi od 40 do 44 godine, gotovo 60 tisuća, a žena je više od 30 tisuća. Do 19. godina života lani je u Zagrebu evidentirano 152.094 te 158.703 građana od 65+. Od 20 do 64 godine popisano je 459.147 stanovnika.

(Izvor: Novilist.hr)