SB Online
Promjena teme
Prijava
Pretraži SB Online

Poznato je kada će u Hrvatskoj početi rasti kamate na kredite?

PRIJE 2 GODINE
TEKST: Poslovni.hr/Poslovni.hr

Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prilagodba teksta
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED
SB Online | Poznato je kada će u Hrvatskoj početi rasti kamate na kredite? SB Online | Poznato je kada će u Hrvatskoj početi rasti kamate na kredite?

PRIJE 2 GODINE
TEKST: Poslovni.hr/Poslovni.hr

Prilagodba teksta ▼
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED

Za Hrvatsku su ove odluke ECB-a važne iz dva razloga.

Europska središnja banka jučer je objavila da njene ključne kamatne stope ostaju na postojećim minimalnim razinama, unatoč rekordnoj inflaciji u eurozoni.

Inflacija, koju su lani svi smatrali privremenom, očito se, međutim, “prelijeva” i u ovu godinu, te je tako u siječnju u eurozoni premašila 5 posto. No, ovakva odluka ECB-a, da se dakle još ne kreće s bitnijim zatezanjem monetarne politike, bila je i očekivana, s obzirom da je predsjednica ECB-a Christine Lagarde već i prije naglašavala da s time ne treba žuriti, te da neće podizati ključne stope prije 2023.

Neki analitičari već stavljaju pod znak pitanja procjene ECB-a jer je očito da inflacija ide brže od njihovih ranijih predviđanja, te misle da ECB podcjenjuje rizik. Međutim, sve da je i došlo do promjene perspektive, teško da se može očekivati nagla promjena narativa jer bi i samo to priznanje moglo biti kontraproduktivno. Jučer je naznačeno da se ključne kamatne stope ne bi trebale povećavati, (sve ipak ovisi o daljnjem kretanju inflacije), no ostavljena su naravno otvorena vrata da se to počne događati u 2023. ECB međutim ostaje na putu smanjenja otkupa obveznica.

Tako se u priopćenju ECB-a navodi da će Upravno vijeće prekinuti neto kupnju imovine u okviru Programa hitne kupnje u slučaju pandemije (PEPP) krajem ožujka ove godine. Što se pak tiče programa kupnje imovine (APP), on će se postupno smanjivati, a očekuje se da će “neto kupnja završiti neposredno prije nego što počne podizati ključne kamatne stope ECB-a”. ECB je dakle opet “na začelju” središnjih banaka kada je u pitanju promjena monetarne politike. Američki Federal Reserve najavio je nedavno povećanje ključnih kamatnjaka, i to u više navrata ove godine, a svoju ključnu stopu jučer je podigla i Bank of England (BoE).

Za Hrvatsku su ove odluke ECB-a važne iz dva razloga. Prvi je da kamate još očito neće početi rasti, no to bi se moglo desiti već početkom 2023., taman kad se očekuje da uđemo u eurozonu. Drugo je tretman koji je ECB zasad zauzeo prema inflaciji. Inflatorni kriterij trenutno je naime najskliskiji teren za naš ulazak u eurozonu.

Prosječna inflacija u Hrvatskoj negdje je na prosjeku eurozone, ali je godišnja u prosincu bila čak i nešto veća (prosjek eurozone 5 posto, a kod nas 5,5 posto), što znači da kod nas raste čak i malo brže, odnosno kvari konvergenciju prema kriteriju koji kaže da kandidat za uvođenje eura ne smije imati stopu inflacije više nego 1,5 postotna boda veću od prosjeka triju država s najnižom inflacijom. Hrvatska, kada se gleda tekuće stanje, ovaj kriterij zasad formalno ne ispunjava, ali se svi nadaju da će ECB iz računanja isključiti jednu ili možda čak dvije zemlje s najnižom inflacijom (zbog atipičnog kretanja), te nam izaći ususret. Očekuje se dakle da ćemo i tu stepenicu preskočiti te u srpnju dobiti zeleno svjetlo. Najnovija odluka ECB-a ide upravo u tom pravcu: ECB zasad tolerira vlastitu inflaciju, pa će vjerojatno i našu, no mogao bi ostati gorak okus da ćemo euro uvesti u vrijeme rasta cijena, a vjerojatno i početka rasta kamatnih stopa.

(Izvor: Poslovni.hr)


Ocijenite članak

Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Vezane teme: